Nedosljedni roditelji

Roditelj, dijete

Nedosljedni roditelji jedan dan govore jedno, drugi dan nešto drugo.

Npr. djetetu će reći "Molim te, jako je bitno da poslije škole dođeš kući na ručak", a kad dijete dođe na vrijeme kući reći će "Joj, daj me pusti na miru, nisam kuhala, odi si kupiti nešto".
Dogovora i provođenja kazni neće se držati, popustiti će na moljakanje ili „pregovaranje“ djeteta.

Marini se roditelji razlikuju po svom roditeljskom stilu. Tata je dosljedan roditelj, mama je nedosljedan roditelj.

kKada tata kaže da je vrijeme za spavanje, Mara bez pogovora odlazi u svoju sobu. S druge strane kada mama kaže da je vrijeme za spavanje, slijedi podugačka lista zahtjeva i obrazloženja zašto je bitno da ostane budna još barem pet minuta: „Evo samo da pogledam kraj serije“ (koju zapravo nije niti gledala) ili „Joj, evo samo da pojedem nešto, jako sam gladna“ ili „Baš mi se ne spava, mogu još samo pet minuta ostati s vama“. Mama koja je negdje čitala, da je važno biti dosljedan, odupire se neko vrijeme i govori joj „Ne, sada je vrijeme za spavanje, ujutro imaš školu i zakasniti ćeš, a onda ću ti ja ispričati sate“, no Mara zna! Ako bude dovoljno dugo navaljivala, mama će sigurno popustiti isto kao što za tatu zna da može dubiti na glavi, ali neće postići rezultate pregovora u svoju korist.

S mamom, iskustva su pokazala, dođe na svoje u bilo kojoj situaciji, pa zašto bi onda odustajala. Nije luda.

Jednom su joj prilikom roditelji smanjili džeparac, zbog nagomilanih neopravdanih sati. Zapravo ostavili su joj samo minimalac.

Mara je taj dan išla na rođendan i trebala je kupiti poklon. Imala je priliku smanjiti izostanke i prije tog dana, ali tada nije bilo vremena za razmišljanje o tome. Kad tate nije bilo u sobi, obratila se mami za pomoć. Mami se odmah kosa digla na glavi i cijelih sat vremena se odupirala Marinim pritiscima. No nakon sat vremena je kapitulirala, Mara je imala „dobre“ argumente. Pa neće ona jedina doći na rođendan bez poklona.

kMama se u tom trenutku nije sjetila da je Mara sama odgovorna za svoju situaciju, već ju je zadužila za sto kuna koje će joj Mara vratiti u roku od mjesec dana tako što neće kasniti u školu.
Priča nema kraj, ali možemo zamisliti kako za mjesec dana Mara mami objašnjava da nikada više, ali sada stvarno nikada više neće kasniti u školu.

Dosljednost je jedan od najvažnijih elemenata odgoja. Zbog nedostatka dosljednosti često dolazi do problema.
Dijete nedosljednih roditelja i kasnije u životu koristi strategije moljakanja, bacakanja pred izlozima, a velika je vjerojatnost da će se i kao roditelji ponašati slično.

Nedosljednost je najčešće rezultat roditeljske težnje da ga se ostavi na miru, da bude idealan roditelj čije će dijete uvijek biti sretno ili straha da će ga dijete odbaciti ili manje voljeti ako mu ne popušta. No moramo znati da niti jedna osoba na svijetu, pa tako isto niti jedno dijete, ne može biti uvijek sretno i zadovoljno. Ograničavanje ispunjenja djetetovih želja zdravo je za njegovu psihu zato što se time, u situaciji koju roditelj kontrolira, „vježba“ da podnese bol neispunjenja želje s kojom će se u životu često susretati. S druge strane, nedosljedan roditelj uskraćuje svom djetetu jednu od najvažnijih životnih lekcija – kako biti zadovoljan u životu i kada od okoline ne možemo dobiti sve što smo si zamislili.

Mnogi roditelji sebi otežavaju ovu roditeljsku zadaću time što ne razmisle dovoljno zašto nešto brane djetetu, pa se, kad brzopleto nešto zabrane, nađu pred pametnim dječjim pitanjem „a zašto?“ na koje ne znaju odgovor. Treba znati da je i odgovor (rečen mirnim tonom koji uvažava sugovornika, a ne otresito ili vičući) „zato jer ja mislim da je tako najbolje“ ili „zato jer ja tako želim“ sasvim dobar odgovor. Dijete mora naučiti da se i tuđe želje, pa i želje roditelja, moraju uzeti u obzir.

No ako dijete ima vrlo jasan argument da ste u krivu, ne idite protiv njegovog (i svog) zdravog razuma. U određenim slučajevima, ali samo onda kada vam je potpuno jasan djetetov racionalni argument da ste nešto krivo odlučili, možete odustati od odluke uz jasnu poruku djetetu „da, imaš pravo“. Takav postupak neće umanjiti vašu opću dosljednost niti autoritet, a ojačat će djetetovo samopoštovanje i osjećaj da ga prihvaćate i da se s vama može dogovoriti, što će vam samo olakšati razgovore i postizanje dosljednosti u budućnosti.



undefinedAutorica teksta:

Jelena Vrsaljko, dipl.soc.rad
psihoterapeut
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)

 Prati nas na Viber Public Chatu!