Psiha

Psiha

Odlazak na odmor…

U pozadini dječje tuge je strah od odvajanje od roditelja. Saznajte kako možete pomoći svom mališanu da svoje praznike provede pun smijeha i vedrih trenutaka.

Školski praznici su započeli. Velik broj djece u ovim vrućim ljetnim mjesecima krenut će na more ili na selo. Vrijeme je to kada “baka servisi” postaju opcija za veliku većinu roditelja.

Odlazak kod bake i djeda, odlazak na more ili selo podrazumijeva mješane emocije kod vašeg mališana. Iako se uglavnom veseli aktivnostima koje će mu donijeti promjena okoline i boravak s bakom i djedom i nekim novim prijateljima, djeca (pogotovo ona mlađa) često osjećaju tugu i strah zbog odvajanja od roditelja. Čak se i roditelji ponekad osjećaju tužno, srce im se steže, gutaju knedle… Jednako kako je odvajanje bolan i stresan trenutak za dijete, možda je još i gori za roditelja koji je rastrgan između obaveza i zahtjeva okoline i potreba svoga djeteta.

Određeni stupanj nelagode prilikom odvajanja djece i roditelja posve je normalan, no jedan broj djece teže podnosi odvajanje i treba dulje vrijeme prilagodbe. Neka istraživanja su pokazala da značajnu ulogu pri odvajanju djece od majki igra temperament. Čini se da se osjetljivija i introvertiranija djeca jače uznemire prilikom odvajanja, a teže se upuštaju u sklapanje prijateljstava i pronalaženje njima zanimljivih aktivnosti.

Što učiniti, kako pripremiti sebe i dijete na odvajanje?

Razgovarajte s djetetom o odvajanju. Objasnite mu gdje ide, zašto, na koliko dugo i tko će za to vrijeme biti s njim. Opišite mu detaljno što će sve moći raditi, kako će se zabavljati i sve što ga zanima. Potičite ga da vas što više pita i NIKAD ga nemojte zastrašivati (npr. pričom da ćete ga ostaviti ako ne bude dobar i sl.).

Dozvolite vrijeme da se dijete navikne. Ne očekujte da će sve biti jednostavno i brzo. Odvajanje je proces i sastoji se od više malih koraka koji vode do djeteta koje se osjeća sigurno u novonastaloj sitauciji.

Uvijek se pozdravite. Kad ostavljate dijete, obavezno mu recite gdje idete i kad ćete se ponovno vidjeti. Možete izmisliti i neki ritual pozdravljanja, ali neka bude kratak. I kad se jednom pozdravite nema vraćanja.

Slušajte i poštujte dječje osjećaje. Pokušajte razumjeti što mu je teško. Dozvolite mu da o tome puno priča, a vi ga slušajte. Samo slušanje često je vrlo ljekovito.

Ostanite dosljedni, ali poštujte djetetove osjećaje. Ako dijete plače, nemojte mu reći da se nema čega bojati ili zbog čega biti tužan. Kažite mu da znate i razumijete da se osjeća tužno, ali da vi morate svaki dan ići na posao i da ćete doći po njega.


Dozvolite da nosi igračku ili predmet uz koji je vezan
. Često pomaže kad djeca sa sobom ponesu medvjedića, lutku, slikovnicu, autić…koji najviše vole, jer im to daje osjećaj sigurnosti.

I svakako zapamtite da dijete, podnoseći rastanke, emocionalno raste. Dozvolite mu taj rast.

 

 

Autorice teksta: Nataša Čičin-Šain, prof defektolog i Stela Horvat, prof
rehabilitator

 


Opširnije o autoricama, njihovim uslugama i razvojnim programima možete
pročitati na Korneo.hr  ili im možete postaviti pitanje u
našoj rubrici Halo
doktore
.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo