Waldorfska škola i pedagogija

waldorfska

Waldorfska pedagogija se temelji na cjelovitom pristupu obrazovanju i odgoju djece koji podrazumijeva razvoj i njegu volje, osjećaja i mišljenja. Temelji se na učenjima Rudolfa Steinera, austrijskog filozofa (glavnog utemeljitelja antropozofije), koji je ostvario značajan doprinos u području pedagogije, arhitekture, biodinamičke poljoprivrede, medicine i umjetnosti.

Zagrebačku osnovnu Waldorfsku školu djeca pohađaju već 20 godina, a trenutno se radi na projektu srednje waldorfske škole. O organizaciji nastave, waldorfskoj pedagogiji i razlikama waldorfskog i klasičnog obrazovanja, razgovarali smo s poslovnom ravnateljicom Waldorfske škole u Zagrebu, Ivanom Vukelić Bonifačić.

Na čemu se temelji waldorfska pedagogija i koja je temeljna razlika Waldorfske škole u odnosu na klasičnu školu?

Poslovna ravnateljica Waldorfske škole
Ivana Vukelić Bonifačić

Waldorfska škola u Zagrebu je osnovna škola koja već 20 godina postoji u Novom Zagrebu i koja radi prema waldorfskom kurikulumu i to je osnovna razlika u odnosu na redovne škole koje rade po nacionalnom kurikulumu. Smatramo da pružamo cjeloviti pristup obrazovanju, koje je neodjeljivo od odgoja pa zato smatramo i da odgajamo djecu. Prema djetetu - učeniku pokazujemo veliko poštovanje njegujući njegove emotivne i obrazovne potrebe, što rezultira visokim samopoštovanjem kod djece. Waldorfski kurikulum koji je priznat od MZOS-a uključuje, osim onih uobičajenih i svima znanih predmeta i one waldorfske poput crtanja formi, ručnog rada, rada u drvu, vrtlarstva, euritmije, zbora i orkestra. Također u sklopu nastave određenih predmeta pojavljuju se epohe, neuobičajene za redovne škole, poput, glagoljice, botanike, gradnje, zemljoradnje, astronomije, zoologije, minerologije, prostoručne geometrije i dr.

Naš se kurikulum bazira na kvaliteti, a ne kvantiteti ponuđenih informacija i to je još jedna bitna razlika u odnosu na državni kurikulum. Naši će se učenici puno više i na razne načine udubiti u određenu temu koje će se ispreplesti kroz mnogo predmeta. Primjerice, u 5. razredu kada se iz povijesti uči Grčka, učenici će se pripremati na tjelesnom vježbajući starogrčke discipline za odlazak na Olimpijadu starih sportova u prijateljskoj školi u Austriji. Istovremeno će na glazbenom pripremati starogrčku skladbu, a iz likovnog slikati starogrčke motive i izraditi, primjerice, zastavu odabranog polisa. Nastava se održava u epohama koje traju do 4 tjedna tijekom kojih se održava nastava istog predmeta svakoga dana od 8 do 10 sati, nakon čega se po rasporedu održavaju ostali predmeti. Nastava je uvijek u jutarnjem terminu.

Osnovna je prednost naše pedagogije pravovremenost u prenošenju nastavnog sadržaja, koji je prilagođen svim potrebama djeteta – zato imamo umjetničke i praktične predmete, a ne samo obrazovne. Zatim - budući da u Školi nemamo ocijene sve do 7. razreda, kada ih uvodimo zbog postupka upisa u srednju školu, kod nas se učenje događa isključivo zbog znanja, znatiželje i volje da se nešto novo sazna. Važna je i drugačija metodika prenošenja znanja – kroz iskustvo, što daje dugoročne rezultate za cijeli život, a ne kratkoročne radi dobivanja ocijene i koje se vrlo brzo zaboravi.

Naši učenici tijekom školovanja razvijaju:

  • Unutarnju želju za učenjem i znanjem (unutarnja motivacija, a ne vanjska, kao što su ocijene);
  • Kreativnost u svim aspektima života;
  • Razvija se spretnost u radu i vještine izrade različitih uporabnih predmeta od vune, tkanine, drva;
  • Razvija se snalažljivost i prilagodljivost u rješavanju prepreka i u životnim situacijama, općenito;
  • Razvijaju se brojne tzv. "soft-skills", kao što su prezentacijske vještine, komunikacijske vještine i dr.;
  • Razvijaju se organizacijske vještine i timski rad;
  • Razvijaju se umjetnički talenti i sposobnosti kod sve djece;
  • Ostvaruje se prednost u stranim jezicima, jer djeca već od prvog razreda uče dva strana jezika – njemački i engleski, i to na interaktivan, praktičan način;
  • Razvijaju se zdrave životne navike uključujući povezanost s prirodom;
  • Razvija se pozitivan pristup životu;
  • Razvija se empatija prema mlađima i drugačijima te poštovanje prema starijima.

Razlikuje li se provođenje programa u pojedinim zemljama u kojima se provodi? Ako da, koje su razlike?

Waldorfski je program, odnosno, kurikulum jednak u svim waldorfskim školama u svijetu, što potvrđuje njegovu neovisnost o prostoru i vremenu. Budući da originalni kurikulum ima svoje osnove u kršćanskoj tradiciji, moguća razlika će se očitovati upravo u prilagodbi takvih elemenata nekoj drugoj religijskoj tradiciji zemlje u kojoj se program provodi.

Kako se učenici nakon završetka osnovne Waldorfske škole snalaze u postojećem hrvatskom srednjoškolskom obrazovnom sustavu?

Učenici se pri upisu u srednju školu snalaze poput ostalih osnovnoškolaca – neki se odmah snađu, nekima treba određeno razdoblje privikavanja. Ipak, prema rezultatima jedne ankete potvrđeno je da naši učenici imaju bolje rezultate u 3. i 4. razredu srednje škole od učenika iz državnih škola. Dugoročno gledano, naši učenici imaju bolje rezultate jer su naviknuti učiti s razumijevanjem i jer uče zbog znanja, a ne ocjena.

Poduzimaju li se kakvi koraci po pitanju organizacije nastavka obrazovanja u Hrvatskoj nakon osnovne škole?

Tim naših stručnjaka radi na projektu srednje waldorfske škole. Na žalost nemamo još naznake konkretnih rokova, ali očekujemo da će se to dogoditi u sljedeće dvije do tri godine.

Imate li podatke o tome kojim profesijama se najčešće bave vaši bivši učenici?

Naši učenici se bave najraznovrsnijim profesijama – od jezičara, matematičara i informatičara, elektrotehničara, fizičara, kuhara, profesionalnih sportaša (alpinisti, boksači, veslači, hokejaši), agronoma, glazbenika, likovnjaka, ekonomista, arhitekata i doktora, imamo i jednog dimnjačara...

Ana Abrahamsberg

 Prati nas na Viber Public Chatu!