Začarani krug ljutnje

Mama sin svađa svađanje majka roditelji dijete djeca shutterstock 378763075

Uz sreću, strah, tugu i ljutnja je jedna od osnovnih emocija koju sva ljudska bića doživljavaju vrlo rano u životu.

Ljutnju osoba osjeća kao nemir, napetost, razdražljivost pa sve do staja bijesa. Znakovi ljutnje vrlo su jasni: uključen je čitav niz facijalnih mišića, spuštene obrve, boranje čela, stisnute pesnice, ubrzano disanje, grčenje trbuha, cijelo tijelo postaje napeto, spremno za akciju. Ona je često vrlo intenzivna te kada se pojavi kod jednog člana obitelji zna biti ''zarazna'' za ostale članove.

Vjerojatno je većina roditelja iskusila kako se tijekom manifestiranja djetetove ljutnje kroz viku, plač, ili agresiju ta ista ljutnja polako budi u njima.

Umorni od posla i ostalih dnevnih obaveza roditeljima je nerijetko vrlo teško ostati smireni u situacijama kada je dijete razdražljivo, napeto ili bijesno.

Lančana reakcija ljutnje

U trenucima intenzivne ljutnje kao da dolazi do lančane reakcije - ljutnja djeteta potiče ljutnju roditelja gdje roditelji također reagiraju ljutnjom što dodatno potiče ljutnju ili strah kod djeteta. Najčešće nezadovoljni ishodom na kraju se svi uključeni osjećaju loše.

Kako bi prekinuli začarani krug ljutnje prvenstveno je potrebno da roditelj regulira svoje ponašanje. Da bi se situacija smirila bar jedan organizam mora biti smiren i pomoći drugome da se smiri. Kada smo pod utjecajem intenzivnih emocija lako se može dogoditi da reagiramo na način na koji inače ne bi reagirali. Teže se koncentriramo, misli postaju iskrivljene (npr. „Ne poštuješ me!“ „Praviš budalu od mene!“, „Iskorištavaš me!“, „Ovo je jedini način da te naučim pameti.”, „Namjerno me maltretiraš.” i sl.) te ne možemo iskoristiti sve resurse koje inače imamo što može dovesti do nepromišljenih odluka i reakcija.

Važno je pokazati razumijevanje

Da bi roditelji mogli ostati što smireniji u situacijama koje ih ljute trebaju se prvo pobrinuti za sebe i svoje osjećaje. Prvi korak je prepoznavanje emocija koje se javljaju u frustrirajućoj situaciji. Ako je moguće, ponekad se bolje na par minuta maknuti iz situacije u kojoj predviđamo gubitak kontrole nad vlastitim reakcijama. Kod intenzivnih emocija poput ljutnje disanje postaje plitko i brzo te samo podržava osjećaj ljutnje. Kada osjetite da vam se ''tlak diže'' probajte duboko disati. Dopustite si 10 dubokih udisaja i izdisaja prije nego što reagirate. Ovo je način smirivanja emocija koje daje par sekundi više vremena kada je moguće promisliti o sljedećem postupku. Također, ono što može pomoći roditeljima da se smire je razumijevanje zašto se dijete naljutilo, pokušati shvatiti uzrok djetetove frustracije.

Ljutnja je nerijetko emocija iza koje se skrivaju druge emocije poput usamljenosti, tuge, osjećaja bespomoćnosti, straha koje su najčešće stvarni uzrok djetetovog nezadovoljstva i frustracije. Razumijevanjem dječjih emocija roditelji povećavaju toleranciju na njihova ponašanja. To ne znači odobravati ljutite postupke koje ugrožavaju sebe ili druge, već razumijeti ponašanje te adekvatno odgovoriti na njega. Važno je pokazati razumijevanje za djetetove osjećaje i pružiti mu pomoć pri regulaciji vlastita ponašanja. 

Roditelji su daleko najbolji modeli učenja određenog ponašanja. Načini na koji će se roditelji postaviti u frustrirajućim situacijama vrlo su važni jer promatrajući roditelje djeca uče kako regulirati svoje ponašanje te koji su socijalno prihvatljivi načini za iskazivanje.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!