Postoji mnogo uzroka za razvoj ove vrste oboljenja, na žalost, genetika je jedan od njih…
Ako nekoliko članova obitelji pati od mentalnih oboljenja, možda bi vam to moglo pomoći da si objasnite što vam se i zašto događa. Iako povijest bolesti u obitelji povećava rizik od sličnih oboljenja, ne znači da će se upravo to dogoditi vama, a znanost još uvijek nema objašnjenja zašto do nekih bolesti uopće i dolazi.
Shizofrenija: Shizofrenija pogađa oko 24 milijuna ljudi diljem svijeta, vrsta je to psihotičnog, kroničnog duševnog poremećaja. Shizofrenija se javlja krajem adolescencije, kod muškaraca najčešće oko osamnaeste godine a kod žena oko dvadeset pete godine. Također je dokazana nasljednost sklonosti razvoja te bolesti, tako da se kad postoji shizofreni poremećaj u bliskom srodstvu vjerojatnost nastupa shizofrenije višestruko povećava.
Anksioznost: Baš kao i kod shizofrenije ovo stanje se može naslijediti, tvrdi Dr. Patricia A. Farrell, psiholog. Neki od simptoma su život u stresu, osjećaj izoliranosti i manjak samopouzdanja. Iako ne vrijedi za sve, ali ovo stanje često vodi do neke vrste ovisnosti. Ako imate ovaj problem, obavezno se obratite terapeutu.
Depresija: Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja.Simptomi depresije su dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima, fizičkim bolestima... Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.
Bipolarni poremećaj: Bipolarni poremećaj spada u skupinu poremećaja raspoloženja, a to su duševni poremećaji u kojima se osnovne psihopatološke promjene odvijaju na razini raspoloženja, ali događaju se i druge promjene u psihičkim i fizičkim funkcijama. Raspoloženje može biti stalna vožnja od sretnog do tužnog. Psihijatar, dr. Shah, profesor na sveučilištu Columbia navodi kako su osobe kod kojih u bližoj obitelji netko pati od ovog poremećaja imaju veće šanse za razvoj istog.
Smijemo li biti loše raspoloženi?
Opsesivno kompulzivni poremećaj: “Opsesivno kompulzivni poremećaj karakteriziraju ponavljajuće i perzistentne misli i predodžbe (opsesije) koje osoba doživljava kao nametnute i neprimjerene i koje izazivaju intenzivan osjeća neugode i anksioznosti. “, pojasnila je Ivona Mladina, dipl. psiholog, prof. psihologije za portal Ordinacija.hr, a i ovo stanje može biti nasljedno.
ADHD: Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću, poznat i kao ADHD (od engl. Attention Deficit Hyperactivity Disorder), jedan je od najčešćih neurorazvojnih poremećaja dječje i adolescentne dobi. Uzrok poremećaja još nije do kraja razjašnjen. Hiperaktivnost najvjerojatnije uzrokuje kombinacija genetskih, neuroloških, biokemijskih i čimbenika iz okoline.
Poremećaj u prehrani: Ako se mučite s ovim poremećajem, velike su šanse da isti problem ima netko u vašoj obitelji. U studiji provedenoj od strane “Eating Recovery Center“, dr. Michael Lutter, voditelj, je zaključio kako se u otprilike 50 posto slučajeva javlja zbog genetskih predispozicija.
Tijekom vikenda produljite si život izležavanjem i spavanjem!
Ovisnosti: Vjerovali ili ne ali ovisnosti, poput alkoholizma ili kockanja, mogu biti nasljedni. Uz to, znanstvenici smatraju da se radi i o naučenom ponašanju. Iako ne morate postati ovisnik jer vaš otac je, svakako obratite pažnju na promijene u svom ponašanju.
Fobije: Kako mnoge vrste anksioznosti u obitelji postoje kao naučeno ponašanje, ali nije neuobičajeno da se strahovi mogu naslijediti.
A. A.
Foto: Shutterstock
