Jesu li današnji mladi zaista zaslužili titulu problematičnih generacija?

mladi, Shutterstock 648574462

O današnjim mladima kruža brojne predrasude: često puta možemo čuti komentare starijih generacija kako su današnji mladi puno drugačiji nego što su oni bili i kako su ove „nove generacije“ sve gore i gore.

Kao psiholog nisam mogla a da se ne zapitam je li to zaista tako? Jesu li današnji mladi zaista zaslužili titulu problematičnih generacija?

Seksualnost

Jedna od predrasuda je da su današnji mladi promiskuitetniji i da vrlo rano stupaju u seksualne odnose. Razloge tome uglavnom se vidi u izloženosti djece mladih raznim sadržajima – pa tako i onim seksualiziranim koji se nerijetko pojavljuju putem medija te raznim društvenim mrežama i stranicama koje služe isključivo za traženje partnera, nerijetko na jednu noć ili kratkročne veze. No, rezultati istraživanja koja dobivaju stručnjaci diljem svijeta govore posve suprotno. Primjerice, rezultati Sveučilišta Florida Atlantic pokazali su da oko 15 posto mladih u dobi između 20 i 24 godine nije imalo seksualnog partnera još od 18. godine života. Za usporedbu, samo je šest posto mladih rođenih u 60-ima u istoj su dobi bilo spolno neaktivno.

Mada je studija provedena u SAD-u, slični trendovi bilježe se i u razvijenim europskim zemljama. Primjerice u Velikoj Britaniji 2014. godine zabilježeno je oko 23.000 slučajeva tinejdžerske trudnoće, koliko ih je posljednji put bilo prije 45 godina.

Jeste li ikada "izgorjeli" od stresa: Znate li u kojoj se profesiji najčešće događa?

Čemu bismo mogli pripisati ovakve rezultate?

Naime, suprotno uvriježenom mišljenju konzervativno orijentirane poulacije spolno obrazovanje bi sigurno moglo objasniti ovakav trend. Današnje generacije mladih su bolje informirane što sigurno utječe i na razvoj njihove svijesti o spolno prenosivim bolestima. Nadalje, mlade djevojke svoju ulogu u budućnosti više ne vide samo kao majčinsku te imaju ambicije ostvariti se i na drugim područjima života i drugim ulogama što također može utjecati na njihovo seksualno ponašanje.

Ono što pokazuju brojna istraživanja o provođenju slobodnog vremena mladih a što bi također moglo utjecati na ove rezultate jest da se socijalizacija mladih više odvija putem društvenih mreža a manje uživo što posredno može značiti i da su njihove šanse za slučajan spolni kontakt manje.

Konzumiranje alkohola i cigareta

Iako se starijim generacijama čini da mladi sve više konzumiraju alkohol i cigarete ( u sve ranijoj dobi), istraživanja također ukazuju na silazni trend u konzumaciji alkohola i cigareta – što je vjerojatno za mnoge ponovno iznenađujući faktor. Što se promijenilo? Danas su mnoge trudnice i mlade majke osviještene po pitanju utjecaja alkohola i cigareta na nerođeno dijete pa jedan dio njih već od začeća pazi na unos tih supstanci u organizam. Dok se prije nije niti znalo koliko konzumacija alkohola i cigareta utječe na plod, danas su sve te informacije dostupne putem interneta i utječu na odluku svake žene o konzumaciji istih tijekom trudnoće i dojenja. Ta svijest o štetnom utjecaju alkohola i cigareta se kasnije jednog dana prenosi i na dijete.

Roditelji koji su osviješteni vrlo vjerojatno s djetetom više razgovaraju, pružaju mu informacije i potiču ga na razmišljanje. Dijete koje ima dostupne informacije, koje ima samopuzdanja i odluke ne donosi na temelju straha od roditelja već na temelju svih znanja, vjerojatno će više razmišljati o štetnim posljedicama tih supstanci.

Neka istraživanja govore u prilog tome da je posebno među djevojkama pao broj onih koje konzumiraju alkohol i cigarete. Ovakav trend mogli bi jednim djelom pripisati i dolaskom na tržište droga koje se mladim djevojkama ubacuju u piće koje utječe na njihovu sposobnost rasuđivanja što može dovesti do katastrofalnih posljedica uključujući silovanje. Je li to jedan od razloga zašto se djevojke više suzdržavaju od alkohola – moguće je. Informacije danas brzo kolaju i ukoliko se dobro odvagnu razlozi za i protiv konzumacije alkohola i cigareta, svakako je više onih protiv.

Nedostatak komunikacije - ponašanje koje vodi kraju veze

Druženje i društvene mreže

Ono što starije generacije zamjećuju jest da mladi puno vremena provode u virtualnom svijetu. I tu su zaista u pravu. Naime, pojavom društvenih mreža i prebacivanjem „dvorišta“ na računalo, mladi imaju sve manju potrebu za viđanjem uživo. No, druženje preko mreža je zapravo dvosjekli mač. Na društvenim mrežama mladi svoj život mogu prikazati idealnim – na njemu su slike na kojima izgledaju lijepo, mogu imati jako velik broj prijatelja, itd. U realnosti situacija može biti posve drugačija. No, ako gledaju profile svojih prijatelja koji izgledaju jednako tako savršeno s vremenom mogu početi osjećati usamljenost. Osjećati da se samo oni osjećaju tužno i depresivno, da nisu zadovoljni izgledom, odnosima s prijateljima... Sve to je mlade mučilo i prije, no kako je bilo više kontakta tako je bilo i puno manje prostora za stvarnje lažne slike. Stoga nije neobično da se u svojim problemima mladi osjećaju prilično usamljeno.

Samostalnost i ostanak kod kuće

Starije generacije uočavaju i da su oni u 20.-ima bili puno samostalniji nego današnji 20.-godišnjaci. I to je istina. Ukoliko se osvrnemo na situaciju koja je aktualna u Hrvatskoj: velika nezaposlenost mladih, (pre)niski prihodi kada se u konačnici zaposle te nemogućnost da si uopće priušte samostalan život, nije neobično da sve veći broj njih iz egzistencijalnih razloga ostaje kod kuće. Što prije nije bila situacija.

S druge strane, pojavom prezaštitničkih roditelja jedan dio mladih unatoč mogućnostima ne želi otići od kuće. Ovdje se radi o „djeci“ koja nisu samostalna, koja su navikla da roditelji čine stvari umjesto njih te odlaskom od kuće ne žele izgubiti na komociji. Dio ovih roditelja je imao težak život i uslijed takvog života žele da njihova djeca ne osjete ni djeličak onoga što su oni morali proći pa odlaze u drugu krajnost.

Svaka generacija je na neki način obilježena promjenama u društvu, situacijom u državi i generalnim vjerovanjima društva što je ispravno a što ne. Niti jednu generaciju nije dobro osuđivati – prije svega važno je razumjeti zašto se baš sada ispoljavaju neka ponašanja koja nisu prije. Predrasude nisu način kako ćemo utjecati na mlađe generacije – ali razumijevanje uz poučavanje jest.

 

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!