Veliki pregled 77 meta-analiza usporedio je učinkovitost različitih lijekova i terapijskih pristupa tijekom depresivnih, maničnih i stabilnih faza bipolarnog poremećaja.
Liječenje bipolarnog poremećaja može biti složeno jer se simptomi i potrebe osobe mijenjaju ovisno o fazi bolesti. Novi opsežan pregled istraživanja donosi usporedbu različitih terapijskih pristupa te pokazuje koji su se tretmani pokazali najučinkovitijima tijekom depresivnih, maničnih i stabilnih faza bolesti.
Bipolarni poremećaj karakteriziraju izražene promjene raspoloženja, od depresivnih epizoda do razdoblja manije ili hipomanije. Pronalaženje odgovarajućeg liječenja pritom nije uvijek jednostavno. Na izbor terapije utječu njezina učinkovitost, moguće nuspojave, druge zdravstvene okolnosti, ali i preferencije samog pacijenta.
Jedan od dosad najopsežnijih pregleda liječenja bipolarnog poremećaja u različitim fazama bolesti objavljen je u časopisu The BMJ. Uz pregled je predstavljen i internetski alat koji liječnicima i pacijentima može pomoći u procjeni različitih mogućnosti liječenja.
Gotovo polovica pacijenata ne pridržava se propisane terapije
Autori istraživanja, prenosi ScienceAlert, upozoravaju da gotovo polovica osoba s bipolarnim poremećajem ne uzima terapiju onako kako je propisana. Razlozi su različiti – od osjećaja da liječenje nije dovoljno učinkovito i loše podnošljivosti lijekova do nedovoljnog sudjelovanja pacijenta u donošenju odluka o vlastitom liječenju.
Problem dodatno predstavlja činjenica da se znanstvena saznanja o bipolarnom poremećaju i njegovu liječenju neprestano mijenjaju.
– Istraživanja o liječenju bipolarnog poremećaja napreduju toliko brzo da ih je gotovo nemoguće pratiti – rekao je klinički istraživač i psihijatar Marco Solmi iz bolnice The Ottawa Hospital i Odjela za mentalno zdravlje Sveučilišta u Ottawi.
Upravo zato istraživači su razvili alat koji objedinjuje rezultate 77 postojećih meta-analiza. One uključuju rezultate velikog broja pojedinačnih istraživanja i omogućuju znanstvenicima da sagledaju šire obrasce učinkovitosti različitih terapija. Liječenja su procijenjena prema tome koliko su pouzdani znanstveni dokazi koji ih podupiru, ali i prema njihovoj učinkovitosti u smanjenju simptoma, odgovoru na liječenje i postizanju remisije u različitim fazama bipolarnog poremećaja.
– Nadamo se da će liječnici moći koristiti platformu zajedno sa svojim pacijentima kako bi pronašli najbolju ravnotežu između učinkovitosti i nuspojava, u skladu s potrebama svakog pojedinca – istaknula je Michele De Prisco, psihijatrica i istraživačica iz bolnice Hospital Clínic de Barcelona i Sveučilišta u Barceloni.
U depresivnoj fazi istaknula su se četiri lijeka
Kada je riječ o depresivnim fazama bipolarnog poremećaja kod odraslih, posebno su se istaknuli kariprazin, lurazidon, olanzapin i kvetiapin.
Sva četiri lijeka pokazala su dobre rezultate u sva tri promatrana pokazatelja učinkovitosti, uz najmanje umjerenu, a u nekim slučajevima i visoku razinu sigurnosti znanstvenih dokaza. To znači da za njih postoje relativno čvrsti dokazi o učinkovitosti u liječenju bipolarne depresije.
Kod izbora terapije, međutim, nije važna samo učinkovitost. Liječnik mora uzeti u obzir i moguće nuspojave, druge lijekove koje pacijent uzima, zdravstveno stanje te njegove osobne potrebe i preferencije.
Kod manije najbolji rezultati za haloperidol i risperidon
U maničnim fazama bipolarnog poremećaja najveći učinak na simptome i odgovor na liječenje pokazali su haloperidol i risperidon. Za oba lijeka razina sigurnosti dokaza bila je visoka.
Risperidon ima i dodatnu prednost jer postoji u obliku dugodjelujuće injekcije. Takav oblik liječenja može biti koristan i u fazi održavanja, odnosno razdoblju između akutnih epizoda.
Ipak, jedan se lijek posebno istaknuo kada je riječ o maniji – tamoksifen.
Njegov je učinak bio znatno veći od učinka drugih analiziranih lijekova. No, postoji važna napomena: tamoksifen nije odobren za liječenje bipolarnog poremećaja. Riječ je o hormonskoj terapiji koja se prvenstveno koristi u liječenju raka dojke.
Rana istraživanja primjene tamoksifena kod manije pokazala su obećavajuće rezultate, ali zasad nema dovoljno dokaza za donošenje čvrstih zaključaka. Osim toga, kao hormonska terapija nije prikladan za svakog pacijenta. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo može li imati mjesto u liječenju bipolarnog poremećaja.
Psihoedukacija može pomoći u sprječavanju novih epizoda
Posebno zanimljivi rezultati dobiveni su kada je riječ o fazi održavanja bipolarnog poremećaja, odnosno razdoblju u kojem je cilj spriječiti nove akutne epizode. U toj se fazi posebno istaknula grupna psihoedukacija, pristup koji ne uključuje lijekove.
Prema autorima pregleda, grupna psihoedukacija bila je jedina intervencija za koju su pronađeni dokazi barem umjerene razine sigurnosti da može pomoći u prevenciji bilo koje nove epizode, uključujući depresivne i manične epizode, iako je učinak bio relativno malen.
Psihoedukacija pacijentima pomaže bolje razumjeti vlastitu bolest, simptome i čimbenike koji mogu utjecati na njihovo raspoloženje. Autori smatraju da bi takav pristup mogao neizravno pridonijeti i zdravijim životnim navikama, boljoj regulaciji cirkadijalnog ritma te većem pridržavanju terapije lijekovima.
Rezultati su pokazali i da kognitivno-bihevioralna terapija može pomoći u ublažavanju simptoma te smanjiti rizik od ponovne pojave epizoda promjene raspoloženja.
Ono što djeluje većini ne mora nužno djelovati svakom pacijentu
Iako ovakvi veliki pregledi mogu pomoći liječnicima u donošenju odluka, istraživači upozoravaju da njihovi rezultati imaju određena ograničenja. Meta-analize mogu pokazati koji su tretmani u prosjeku najučinkovitiji na razini cijele populacije, ali ne mogu predvidjeti koji će tretman najbolje odgovarati konkretnoj osobi.
Na odgovor na terapiju mogu utjecati brojni čimbenici, uključujući druge zdravstvene probleme, lijekove koje osoba uzima, nuspojave, životne okolnosti i osobne preferencije. Zato je individualizirani pristup posebno važan kod liječenja bipolarnog poremećaja. O izboru terapije liječnik i pacijent trebali bi odlučivati zajedno, uzimajući u obzir potencijalnu korist, moguće rizike i ono što je pacijentu najprihvatljivije.
Cilj je alat koji će se stalno ažurirati
Istraživači planiraju internetski alat kontinuirano nadopunjavati rezultatima novih istraživanja. Na taj bi način liječnici mogli imati pristup što aktualnijim podacima i lakše ih uključiti u odluku o liječenju pojedinog pacijenta.
– Ovaj živi pregled predstavlja temelj za kontinuirano poboljšavanje kliničke skrbi za osobe s bipolarnim poremećajem te se može brzo prilagođavati kako se pojavljuju novi dokazi – zaključili su autori.
Sljedeći je korak provjeriti koliko je ovakav alat koristan u stvarnim kliničkim uvjetima i može li doista pomoći liječnicima i pacijentima pri odabiru odgovarajućeg liječenja.
Važno je naglasiti da rezultati ovog pregleda ne znače da bi pacijenti trebali samostalno mijenjati terapiju. Svaka promjena liječenja bipolarnog poremećaja treba se dogovoriti s liječnikom koji prati pacijenta.
(Ordinacija.hr)
