Istraživanja pokazuju da neke videoigre mogu pomoći u regulaciji raspoloženja, smanjenju usamljenosti i ublažavanju pojedinih simptoma, no ne mogu zamijeniti stručnu terapiju.
Videoigre se najčešće povezuju sa zabavom, no sve je više istraživanja koja ispituju mogu li imati i određene koristi za mentalno zdravlje. Dosadašnja istraživanja pokazuju da bi neke videoigre mogle pomoći u ublažavanju simptoma depresije i tjeskobe, regulaciji raspoloženja, smanjenju usamljenosti i stvaranju osjećaja povezanosti s drugima.
Posebno je zanimljivo što pritom nije riječ samo o posebno osmišljenim terapijskim igrama. I komercijalne videoigre, čija je glavna svrha zabava, mogle bi imati određene koristi za mentalno zdravlje. To bi moglo biti posebno važno ljudima koji zbog troškova, mjesta stanovanja ili drugih prepreka teško dolaze do tradicionalne zdravstvene skrbi.
Budući da videoigre diljem svijeta igra oko 2,7 milijardi ljudi, njihov potencijal kao dodatnog oblika podrške mentalnom zdravlju nije zanemariv.
Što istraživanja govore o videoigrama i mentalnom zdravlju?
Izvješće objavljeno u časopisu JMIR Serious Games analiziralo je ranija istraživanja o utjecaju komercijalnih videoigara na depresiju, tjeskobu i druge probleme mentalnog zdravlja.
Istraživači iz centra Lero, istraživačkog centra za računalni softver koji djeluje uz potporu irske zaklade Science Foundation Ireland, piše Verywell Mind, proučavali su mogu li komercijalne videoigre pomoći u popunjavanju praznina u postojećoj skrbi za mentalno zdravlje, osobito kada je riječ o depresiji i tjeskobi.
Dosadašnji dokazi upućuju na to da bi videoigre mogle pomoći u ublažavanju nekih simptoma depresije, uključujući gubitak sposobnosti uživanja u stvarima koje su osobi ranije pričinjavale zadovoljstvo. Videoigre poput Minecrafta i Animal Crossing: New Horizons u istraživanjima su bile povezane i s većim osjećajem povezanosti s drugima te manjom usamljenošću.
– Videoigre pružaju povezanost, što je ključan aspekt mentalnog zdravlja – osjećaj da ste dio zajednice ljudi sličnih interesa koji cijene vaš doprinos i dijele vaš cilj unutar igre – kaže Glenn Platt, PhD, profesor novih tehnologija i direktor programa interaktivnih medijskih studija na Sveučilištu Miami u Ohiju.
Prema njegovim riječima, izolacija ima važnu ulogu u anksioznim i depresivnim poremećajima, pa podrška zajednice unutar igre može pomoći u ublažavanju tog problema.
Mogu pomoći u regulaciji raspoloženja i tjeskobe
Potencijalne koristi videoigara ne odnose se samo na depresiju. U jednom istraživanju adolescenti koji su igrali Mario Kart imali su bolje vještine emocionalne regulacije od vršnjaka koji nisu igrali tu igru. Videoigre bi također mogle poslužiti kao oblik distrakcije koji pomaže regulirati raspoloženje, smanjiti pretjerano razmišljanje o negativnim sadržajima i potaknuti osjećaj zadovoljstva.
Istraživanja su pokazala i potencijal videoigara u smanjenju simptoma tjeskobe. U jednom eksperimentu osobe s tjeskobom koje su igrale Plants vs. Zombies četiri puta tjedno, najmanje pola sata po sesiji, imale su bolje ishode povezane s mentalnim zdravljem od osoba koje su uzimale lijekove. U nekim je istraživanjima također utvrđeno da videoigre poput Max and the Magic Marker mogu pomoći u sprječavanju povećanja razine tjeskobe kod djece.
– Kao licencirani profesionalni savjetnik i osoba koja i sama igra videoigre, oduševljen sam što se počinje objavljivati sve više istraživanja i resursa koji se ozbiljno bave psihološkim temama. Videoigre se mogu koristiti kako bi se učinkovito pomoglo u liječenju tjeskobe, depresije i socijalne tjeskobe – kaže Drew Lightfoot, LPC, klinički direktor u ustanovi Thriveworks Philadelphia.
Komercijalne igre mogu imati koristi za mentalno zdravlje
Istraživači su utvrdili da komercijalne videoigre mogu pružiti koristi za mentalno zdravlje usporedive s posebno osmišljenim terapijskim igrama. Jedno od mogućih objašnjenja jest činjenica da ljudi komercijalne videoigre igraju zato što to žele. Kod posebno dizajniranih „terapijskih“ igara motivacija može biti drugačija.
– Problem s posebno osmišljenim videoigrama, poput takozvanih “brain games”, jest u tome što one uglavnom zapravo nisu igre. Kada vam netko kaže da klikate na određene stvari na ekranu kako biste poboljšali svoje mentalno zdravlje, to također nije igra – to je terapija – objašnjava Platt.
Prema njegovim riječima, jedna od ključnih karakteristika igre jest to da je ljudi igraju dobrovoljno. Upravo zato moguće koristi za mentalno zdravlje mogu biti svojevrsni nusprodukt činjenice da su komercijalne videoigre prije svega zabavne.
Mogu li videoigre olakšati pristup podršci?
Osim potencijalnih terapijskih koristi, videoigre bi mogle pomoći i u dostupnosti podrške mentalnom zdravlju.
Vrlo su popularne među osobama u dobi od 18 do 54 godine, skupini koja se istodobno suočava s visokom učestalošću problema s mentalnim zdravljem. Veće prihvaćanje mogućih emocionalnih koristi videoigara moglo bi pridonijeti i smanjenju stigme povezane s igranjem videoigara i mentalnim poremećajima.
– Moramo prestati netočno stereotipizirati igrače i priznati da smo danas svi igrači – kaže Platt.
Važna je i njihova dostupnost. Videoigre se mogu igrati kod kuće i u bilo koje vrijeme, bez nekih prepreka koje ljudima otežavaju pristup tradicionalnoj skrbi.
– Videoigre bi mogle omogućiti veću dostupnost dodatnih terapijskih intervencija jer se mogu igrati kod kuće i u bilo koje vrijeme, za razliku od tradicionalne skrbi koja se obično odvija rjeđe i može biti nedostupna zbog visokih troškova – objašnjava Michael L. Birnbaum, dr. med., docent na Feinstein Institutes for Medical Research i voditelj programa ranog liječenja u sklopu službi za bihevioralno zdravlje zdravstvenog sustava Northwell Health.
Videoigre nisu zamjena za terapiju
Unatoč obećavajućim rezultatima, stručnjaci naglašavaju da videoigre ne mogu zamijeniti psihoterapiju, lijekove ili stručnjake za mentalno zdravlje.
– Trebali bismo biti oprezni kada govorimo da bi igranje videoigara moglo biti alternativa terapiji. Videoigre mogu biti odličan dodatak i pomoći u popunjavanju praznine, ali nisu dovoljne da bi bile zamjena za terapiju – kaže Lightfoot.
Prema njegovim riječima, istraživanja pokazuju koliko je ljudima teško pronaći i financirati odgovarajuće liječenje, ali videoigre bi trebale biti dodatak postojećoj skrbi, a ne njezina zamjena.
– Moramo se i dalje usredotočiti na srž problema i boriti se za njegovo rješavanje: i javni i privatni sektori diljem svijeta suočavaju se s poteškoćama u pružanju pristupačnog, dostupnog i učinkovitog liječenja mentalnog zdravlja svojim stanovnicima – zaključuje Lightfoot.
Videoigre stoga zasad ne treba promatrati kao zamjenu za stručnu pomoć. Ipak, istraživanja pokazuju da bi neke od njih mogle biti koristan dodatak postojećoj skrbi – od smanjenja usamljenosti i pomoći u regulaciji emocija do ublažavanja određenih simptoma depresije i tjeskobe.
(Ordinacija.hr)
