Jesu li samoća i usamljenost povezane? Saznajte kako si pomoći

usamljenost, Shutterstock 520057642

Svatko od nas nekada u životu osjećao se usamljeno. Usamljeni ne moramo biti samo u fizičkom smislu – samoća i usamljenost mogu ali i ne moraju biti međusobno povezane.

Ljudi koji žive sami ne moraju biti usamljeni; a isto tako i oni koji ne žive sami i imaju veliku obitelj mogu se osjećati usamljeno.

Usamljenost se često javlja kada smatramo da smo u psihološkom smislu sami: kada imamo osjećaj da s nikime nismo na istoj „valnoj dužini“, da nemamo razumijevanje, podršku. Dakle i u krugu brojnih prijatelja i obitelji možemo se osjećati usamljeno. Ovisno o tome koliko se u tom krugu osjećamo sami.

Sve češća usamljenost kod mladih ljudi

Iako se usamljenost često veže uz stariju životnu dob, brojna istraživanja su pokazala da ona nije ograničena na godine. Stariji ljudi mogu biti usamljeni, posebice nakon gubitka partnera, odlaskom djece izvan države, nedostatkom prijatelja – no i kod puno mlađih ljudi usamljenost je sve češća. Kako je to moguće?

Napredak tehnike nam je omogućio da možemo svakodnevno komunicirati s obitelji i prijateljima koji žive na drugom kraju svijeta. U tom smislu, tehnika nam zaista pomaže da se osjećamo manje usamljeno ako su naši bliski ljudi odselili. S druge strane, pojavom društvenih mreža velik broj ljudi komunikaciju i svoj život održava preko njih. Iako komuniciraju, ljudi se u isto vrijeme i otuđuju jer su pravi kontakti manji a javna komunikacija nije bliska. Na društvenim mrežama trudimo se vlastiti život prikazati kao idealan – kroz namještene slike, duhovite natpise itd. A stvarnost je često puta drugačija. Ne izgledamo idealno, razboljevamo se, tužni smo, nezadovoljni, treba nam podrška. No, stavljati na „zid“ takve stvari nije pretjerano poželjno jer tu ne dobivamo lajkove.

Kako objasniti usamljenost?

Nadalje, usamljenost mladih odraslih ljudi može se objasniti na više načina. Budući da se od njih, za razliku od starijih ljudi, više očekuje da stvaraju i održavaju brojne društvene odnose, oni mogu razviti osjećaj usamljenosti kao odgovor na percipirani neuspjeh u ovom zadatku. Pored ovoga, mlade ljude njihova široka socijalna mreža obično ne štiti dovoljno od usamljenosti jer se ona sastoji od odnosa koji su često površni i nedovoljno bliski. S druge strane, stariji možda imaju manju socijalnu mrežu, ali ona je sačinjena od dugotrajnijih i bliskih veza koje umanjuju njihov osjećaj usamljenosti.

Znate li slušati ili čujete ono što želite čuti?

Neovisno o tome što je dovelo do osjećaja usamljenosti, usamljene karakteriziraju slijedeće:

  • Depresija (tuga, praznina, izoliranost, otuđenost)
  • Očaj (beznađe, uplašenost, bespomoćnost, napuštenost, ranjivost)
  • Samoosuđivanje (nesigurnost, posramljenost, neprivlačnost, samoodbacivanje)
  • Nepodnošljiva dosada (nemir, želja da budemo negdje drugdje, razdražljivost)

Neki ljudi imaju veću predispoziciju da tijekom života osjećaju usamljenost. Osobe s većom sklonošću da doživljavaju negativne emocije i da se općenito osjećaju uznemirenima, češće će se osjećati usamljeno od onih koje su emocionalno stabilniji. Također karakteristike poput socijalne anksioznosti, sramežljivosti i niskog samopoštovanja pridonose pojavi usamljenosti. Osobe kod kojih usamljenost traje dugo vremena obično negativno vrednuju sebe i druge, nerado govore o sebi (zbog čega im je teško razvijati intimne odnose) i socijalno su manje osjetljive. Ovakvo ponašanje kod drugih ljudi izaziva negativne reakcije i još više smanjuje samopoštovanje, čime se stvara začarani krug u kojem se nisko samopoštovanje, neprilagođeno socijalno ponašanje i osjećaj usamljenosti međusobno održavaju.

Kako si pomoći?

Iako odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan i ne nudi instant recept jer ni uzrok usamljenosti nije isti kod svih, načelno bi moglo koristiti slijedeće:

  • Promjena načina razmišljanja – fokusiranje na pozitivne stvari u okolini i kod drugih ljudi
  • Uključivanje na razne grupne aktivnosti koje vas vesele (primjerice ples, volontiranje, strani jezici itd.)
  • Ulaganje u postojeće odnose
  • Korištenje samoće za aktivnosti u kojima uživate (primjerice čitanje, meditacija, pisanje, opuštajuća kupka itd.)
  • Ukoliko volite životinje a stil života vam to dopušta, razmislite o nabavci kućnog ljubimca
  • Stručna pomoć – u nekim situacijama je neophodna pomoć stručne osobe

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!