Parasomnije - sve što morate znati o poremećajima spavanja

Shutterstock 524741371

Spavanje je prirodno stanje reducirane svijesti koje se izmjenjuje sa stanjem budnosti a ta izmjena je jedan od najvažnijih bioloških ritmova-osnovni cirkadijarni ritam.

Tijekom spavanja organizam relativno miruje a dešavaju se složeni procesi koji su nužni za njegovo adekvatno funkcioniranje. Opća aktivnost organizma je pri spavanju smanjena, izostaju reakcije na podražaje iz okoline, smanjena je aktivnost skeletnih mišića i većine vegetativnih funkcija (puls, krvni tlak, tjelesna temperatura, disanje) pri čemu prevladava tonus parasimpatikusa. Psihička aktivnost je smanjena i promijenjena i javlja se povremeno u obliku snova.

Dvije vrste spavanja

Postoje dvije vrste spavanja: spavanje sa sporim pokretima očiju (NREM), ortodoksno spavanje, i spavanje sa brzim pokretima očiju (REM), paradoksno spavanje. NREM čini 75 do 80 % od ukupnog prospavanpog vremena kod odraslih. Sastoji se od 4 faze od kojih svaka predstavlja fazu sve dubljeg sna. Prolazak kroz četiri navedene faze koje slijedi REM faza dešava se 4-7 puta noću.

Djeca spavaju veći dio dana a odrastanjem se broj sati spavanja smanjuje tako da kod nekih odraslih nestane 4-ta faza spavanja.

Spavanje može biti poremećeno primarno, zbog drugih psihičkih poremećaja, zbog narušenog općeg zdravstvenog stanja i zbog upotrebe psihoaktivnih tvari.

Primarni poremećaji spavanja su dizsomnije gdje je nenormalna količina, kvaliteta i vrijeme spavanja (nesanica-insomnija, prekomjerna pospanost-hipersomnija) i parasomnije koje se manifestiraju nenormalnim ponašanjem ili fiziološkim događanjima u vezi sa spavanjem, specifičnim stadijima spavanja ili prijelazom iz spavanja u budnost.

Adonisov kompleks - što sve morate znati o ovom poremećaju?

Parasomnije -  poremećaji spavanja

Parasomnije mogu biti primarne, vezane za REM ili za NREM faze spavanja. Najčešće su noćne more, paraliza spavanja, mjesečarenje, noćni strahovi, bruksizam, somnolokvija, hipnagogne vizije i noćni grčevi u nogama. Sekundarne parasomnije nastaju zbog poremećaja drugih organskih sustava koji se mogu manifestirati za vrijeme spavanja (konvulzije, teškoće disanja, aritmije i gastroezofagealni refluks). EEG ili polisomnografija koja ga uključuje mogu nam pomoći u razlikovanju fenomena koji ometaju spavanje. (organski ili psihogeni).

Mjesečarenje (somnambulizam) su epizode složenog motoričkog ponašanja pri čemu se osoba diže iz kreveta, hoda, uglavnom otvorenih očiju bez znakova prepoznavanja. Javlja se u NREM fazama spavanja, uglavnom u prvoj trećini noći. Radi se o djelomičnom buđenju iz dubokog spavanja. Mjesečarenje počne između između 4 i 6 godine života a najintenzivnije je oko dvanaeste godine, češće kod dječaka. Nakon buđenja nema sjećanja na događaj. Rijetke su povrede ili nasilna ponašanja. Poremećaj nema veze s punim mjesecom. Učini se EEG, uzme pedijatrijska, psihijatrijska i socijalna anamneza. Terapija se uglavnom odnosi na zaštitu od povreda i eventualno primjenu bezodiazepina.

Ciklotimija: promjene raspoloženja slične bipolarnom poremećaju

Noćni strah (pavor nocturnus) je parasomnija koja se češće javlja kod djece nego kod odraslih a manifestira se ekstremnim strahom, paničnim ponašanjem, plakanjem, vrištanjem, lupanjem rukama a nekad i trčanjem po sobi. Javlja se u prvoj trećini noći, tijekom 3 i 4 faze NREM spavanja, između 2 i 12 godine života djeteta. Spontano prolazi u adolescenciji. Dijete se iz dubokog sna trgne uz plač , sjedi na krevetu širom otvorenih očiju, prestrašenog izraza lica, maše rukama kao da se brani i uglavnom se ne budi. Dobro je da ga zaštitnički zagrlimo i na taj način ga tješimo desetak minuta koliko traje noćni strah. Čak i ako se probudi tijekom napadaja noćnog straha u jutro se ne sjeća događaja. U težim slučajevima mogu se dati benzodiazepini srednjeg i dugog djelovanja.

Noćno mokrenje (enuresis nocturna)je uz alergije najčešća kronična smetnja kod djece. Definira se kao nehotično izlučivanje urina u krevet djeteta od 5 godina i starijeg. Javlja se kao primarna enureza prije nego je uspostavljena kontrola sfinktera i kao sekundarna enureza koja se javlja nakon što je već postojala kontrola nad pražnjenjem mjehura. Potrebno je prvo uzeti detaljnu anamnezu, klinički pregledati djete, učiniti biokemijski pregled urina, urinokulturu, ultrazvuk bubrega i mokraćnog mjehura, mikciometriju, pregled stolice na parazite I EEG. Ukoliko su nabrojene pretrage uredne , nužno je napraviti psihijatrijsku obradu kojom se utvrđuju eventualni traumatski doživljaji djeteta, kvaliteta obiteljskih odnosa, psihički status roditelja i opće psihosocijalne okolnosti u kojima se dijete razvija.

Noćno mokrenje je često udruženo sa tikovima, depresivnim i anksioznim poremećajima, ADHD-om I poremećajem ponašanja.

Djeca nemaju jutarnjeg sjećanja na događaj, samo osjete mokar krevet. Gotovo uvijek djeca zbog noćnog mokrenja imaju osjećaj krivnje i stida zbog čega izbjegavaju druženje. Prtoblem najčešće nestaje u pubertetu. Noćno mokrenje kao parasomnija može kod odraslih biti pokazatelj dubine psihičkog regresa u sklopu psihičkog poremećaja (psihotične razine npr.)- Liječenje se provodi edukacijom roditelja, bihevioralnim , psihoterapijskim I farmakološkim intervencijama (antidepresivi).

Bulimija i anoreksija - opasni poremećaji prehrane

Strašni snovi, noćne more su REM parasomnija koja se javlja kod oko 50% djece a manifestira se ponavljanjem snova zastrašujućeg sadržaja koji dovode do buđenja uz osjećaj intenzivnog straha koji traje i ometa dalje spavanje. Osoba se slijedeći dan sjeća sadržaja noćnih mora. U težim slučajevima se mogu ordinirati antidepresivi I benzodiazepini.

Paraliza spavanja je REM parasomnija gdje dolazi do buđenja svijesti za vrijeme paralize poprečno prugsastih mišića što je subjektivno iznimno neugodno iskustvo. Traje krtako i sasvim je bezopasan fenomen.

Hipnagogne vizije (hipnagogne halucinacije) su obmane ćutila koje nastaju pri usnivanju zbog desinhronizacije procesa usnivanja i mišićne relaksacije gdje mišićna relaksacija nastupi preuranjeno.

Noćni grčevi se javljaju kod ljudi srednje i starije dobi neposredno pred san na potkoljenicama I stopalima. Istezanje zahvaćenih mišića prije spavanja se pokazalo učinkovito.

Bruksizam (škripanje zubima u snu) i somnolokvija (govorenje u snu) su NREM parasomnije i nisu u zdravstvenom smislu opasni već mogu eventualno biti socijalno kompromitirajući. Predstavljaju fenomene djelomičnog buđenja.

Autor: Dr. med. Suzana Večerić, psihijatar, psihoterapeut

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!