Psihološko zdravlje bi kod nekih moglo imati i teže posljedice od fizičkih simptoma zaraze

psiho terapija, Shutterstock 422899591

Situacija s koronavirusom mijenja se iz dana u dan, mjere opreza postaju sve složenije.

Jasno je da ovakva, dosad neviđena situacija u većini stanovništva budi nemir i anksioznost.

Naš mozak evolucijski je predodređen biti osjetljiv na znakove opasnosti iz okoline, jer nam je to bilo važno da preživimo. Mediji prenose upravo one vijesti na koje smo najosjetljiviji, koje nas najviše zanimaju – vijesti o prijetnjama, negativnostima. Panika i strah u današnje vrijeme još se brže šire zbog interneta. U velikoj brizi za fizičko zdravlje, zaboravljamo kako cijela situacija utječe na naše psihičko zdravlje.

Kako u izolaciji ograničiti vrijeme pred ekranima djeci, adolescentima, pa i sebi?

Istraživanje provedeno na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju pri Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokazalo je da su najviše u strahu ljudi koji su i inače jako zabrinuti oko zdravlja, a osobito majke male djece i kronični bolesnici.

Majke koje su u velikom strahu od zaraze mogle bi u najboljoj namjeri, sa željom da zaštite svoje dijete, postati izrazito oprezne: tjerati dijete na često pranje ruku, nositi sa sobom dezinficijense, zabranjivati izlaske iz kuće i na taj način nesvjesno potaknuti u djetetu doživljaj svijeta kao opasnog i nesigurnog mjesta.

Istraživači zaključuju da se o psihičkom zdravlju stanovništva, ugroženom panikom koja se stvorila oko virusa, još uvijek ne vodi dovoljno računa, te napominju kako bi psihološko zdravlje ranjivih skupina moglo imati teže i ozbiljnije posljedice od fizičkih simptoma zaraze. Istraživanje je također pokazalo kako ljudi u traženju informacija više vjeruju društvenim mrežama nego službenim izvorima i savjetima stručnjaka.

Upravo zbog kontradiktornosti informacijama s raznih strana, u kriznim situacijama kao što je ova važno je stati i promisliti što je u takvim uvjetima korisno i mudro ponašanje.

Nije korisno:

  • Paničariti – kao što spomenuto istraživanje jasno zaključuje, pretjerana panika nepovoljno će utjecati na psihičko zdravlje, smanjiti imunološki odgovor, a strah će se potencijalno prenijeti i na buduće generacije.
  • Zanemarivati upozorenja – naravno, nije dobro niti negirati ozbiljnost situacije, ponašati se kao da se ništa ne događa i zanemarivati upozorenja stručnjaka.

Korisno je:

  • Ostati staložen – biti svjestan opasnosti, no isto tako i naših relativno malih mogućnosti da utječemo na situaciju.
  • Pratiti vijesti i nastojati smanjiti rizike – poslušati savjete o mjerama predostrožnosti i na taj način pomoći da se zaraza sporije širi.
  • Pomoći drugima koliko možemo - na Facebooku se formirala grupa „Jedni za druge“ kroz koju se neformalno povezuju ljudi kojima je potrebna pomoć s onima koji žele pomoći – nabavkom namirnica, lijekova i ostalih potrepština.

Krizne situacije kao što je ova bude u nama zajednički osjećaj humanosti i potiču nas na zajedništvo i brigu za najranjivije članove društva. Pokušajmo se usmjeriti na to što možemo učiniti, umjesto da brinemo o stvarima koje su izvan naše kontrole. Osvijestimo da je briga o psihičkom zdravlju jednako važna kao briga o fizičkom zdravlju.

Eva Jurković, mag. psih., Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!