Reći istinu djetetu o Djedu Božićnjaku ili ne?

Shutterstock 335895626

Za vrijeme blagdana brojni roditelji diljem svijeta razveseljavaju svoju djecu poklonima koje nose Sveti Nikola i Djed Božićnjak.

I dok ih djeca s nestrpljenjem očekuju i vesele se poklonima u čizmici i ispod bora, roditelji se često pitaju je li u redu lagati djeci?

Je li u redu pričati im izmišljene priče i uvjeravati ih u nešto što nije istina?

Djed Božićnjak i Sveti Nikola dio su usmene predaje i čine jednu od faza djetinjstva. Upravo te faze u kojima djeca imaju pregršt iluzija pamtimo i kao posebne - u ovo vrijeme se i svatko od nas prisjeća vlastitog djetinjstva i sličnih priča. Dok su neke ranije generacije slušale priču o malom Isuseku koji će im donijeti poklone ako budu dobra kroz cijelu godinu, s vremenom je priča o Djedu Božićnjaku postala prihvaćena diljem svijeta.

Iako će neki smatrati da priče o Djedu Božićnjaku pogoduju marketingu i materijalizaciji Božića, to ne mora biti tako.

Božić je blagdan slavljenja obitelji, zajedništva i radosti, a kroz zajedničko ukrašavanje bora, pripremu kolača, dekoraciju stola, to se zajedništvo itekako može osjetiti. I pokloni koje stavljamo pod bor mogu biti simbol pažnje, iskaz naše ljubavi, znak da smo nekoga slušali i mislili na njega. To je ono čemu djecu treba poučavati – svi mi jesmo i možemo biti Djed Božićnjak.

Imela - što sve morate znati o ovoj biljci?

Priča o Djedu Božićnjaku zapravo je priča o nekome tko je nesebičan, dobar, empatičan i tko se trudi biti netko tko će razveseliti druge.

Poanta priče o Djedu Božićnjaku zapravo bi trebala biti ta da roditelji kod djece potiču ista ponašanja. Kako Djedica nosi poklone djeci diljem svijeta, tako roditelji mogu potaknuti djecu da svoje igračke podijele primjerice s djecom koja žive u domu. Nadalje, mnoga djeca pišući pismo Djedu Božićnjaku u pismo s popisom vlastitih želja uvrste i želje za nekog člana obitelji ili svog prijatelja. S te strane, priča utječe na razvoj nesebičnog ponašanja te na uočavanje potreba drugih, što pridonosi razvoju empatije.

Sveti Nikola doista je postojao i živio je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće na području današnje Turske. Sve svoje obiteljsko bogatstvo je razdijelio siromašnima, a kao biskup je najviše brinuo o djeci i razveseljivao ih je svojim darovima. Pomagao je i nemoćnima i bolesnima, odnosno svima koji su trebali njegovu pomoć. I kroz ovu priču možemo djecu poučavati empatiji.

Oprez, blagdani! Oko Božića raste broj umrlih od srčanih bolesti

Budući da kroz te priče djeca razvijaju maštu, zamišljaju, fantaziraju, ali i postavljaju pitanja roditeljima, ovakve priče zapravo i nisu loše jer potiču razvoj kreativnog mišljenja. Možda je nabolje započeti priču da Djed Božićnjak živi tamo gdje je sve moguće, u našoj mašti i srcima – što zapravo i jest istina. Ako živi u našim srcima, to znači i da svatko od nas u sebi nosi dio Djeda Božićnjaka.

Kako prije ili kasnije svako dijete sazna istinu o Djedu Božićnjaku i Svetom Nikoli, ne postoji opasnost da će naša djeca ostati obmanuta – posebno ako smo od početka pričali priču da su oni u našoj mašti.

Čak ni saznanje o tome da Djed Božićnjak i Sveti Nikola zapravo ne nose poklone ne može prekinuti blagdansku radost. Uz objašnjenje da roditelji nastavljaju posao Svetog Nikole tako što dijele darove i iznenađenja, vjerujem da će svaki mališan bez traume prihvatiti takvo objašnjenje.

Hoćete li djetetu pričati priče o Djedu Božićnjaku ili ne, zapravo ovisi samo o vama

Ako se odlučite na tu tradiciju, možete biti mirni znajući da ne činite ništa loše svojoj djeci – posebice ukoliko se usmjerite na bit postojanja Djeda Božićnjaka. S druge strane, ako vam je neprihvatljiva činjenica svjesnog i vama možda bespotrebnog laganja djetetu o stvarnom postojanju Djeda Božićnjaka i Sv. Nikole, tada ponovno smatram da ni to nije nešto zbog čega će dijete biti nesretno. Jednostavno objašnjenje da ta mala iznenađenja stavljamo u čizmicu/pod bor kako bi razveselili svoje bližnje bit će sasvim dovoljno jednom djetetu. I kada dijete uključimo u tu tradiciju, zaista smo pogodili bit blagdani – s ili bez Djeda Božićnjaka.

Ako (pre)rano u blagdanskom stilu ukrasite dom, bit ćete sretniji!

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!