Zašto moramo slušati tuđi telefonski razgovor?

zena-mobitel-telefon-sreca-rucak-odmor

Koliko vam se puta dogodilo da ste se iznervirali jer ste u tramvaju ili u uredu bili primorani slušati tuđi telefonski razgovor? Sigurno ste u svojoj glavi pokušali odgonetnuti što godvori osoba koju ne čujete.

Psiholozi su otkrili pravi razlog ovog uzrujavanja! Dok slušamo tuđi jednostrani razgovor, naš mozak pokušava dešifrirati što osoba na drugoj strani linije govori. Samim time, naša je koncentracija narušena.

Istraživači Sveučilišta Cronell su u svoje ispitivanje uključili 41 osobu i usporedili njihove sposobnosti razmišljanja u različitim situacijama: kad su one primorane slušati razgovor dviju osoba, monolog, jednostrani razgovor (tzv. polulog) i tišinu.

Nimalo iznenađujuće, najlošije rezultate na provjeri pažnje i fokusiranosti imali su ispitanici koji su slušali jednostrani razgovor. Stručnjaci objašnjavaju pozadinu: naš mozak se silno trudi otkriti što govori druga osoba koju ne čujemo. Kod monologa je lako za pretpostaviti što će govornik sljedeće reći, međutim, kod jednostranog je razgovora to vrlo teško.

Prisluškujemo li namjerno?

"Kada čujemo obje polovice razgovora, to nas neće dekoncentrirati, no, samo jedna polovica razgovora hoće. Pažnja se refleksno prebacuje na tuđi razgovor zbog njegove nepredvidivosti. Ljudi si jednostavno ne mogu pomoći. Mozak posvećuje više pažnje stvarima koje nisu predvidljive", objasnila je Laura Emberson, voditeljica istraživanja, za portal WebMD.

Isto vrijedi za situaciju u kojoj pokušavamo čitati ili gledati televiziju, a netko u blizini telefonira.

Voditeljica studije otkrila je kako je došla na ideju provođenja svog istraživanja: jednog se dana vozila autobusom i shvatila kako ne može čitati knjigu ili se koncentrirati na slušanje glazbe ako netko u njenoj blizini telefonira.

"Mislila sam kako prisluškujem, no ovi rezultati upućuju kako a to ne mogu kontrolirati. Zbog nepredvidljivosti razgovora se naša pažnja okreće njemu", Emberson je objasnila kognitivni mehanizam slušanja.

Studija je objavljena u časopisu Psychological Science.

K. Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!