Fruktoza je voćni šećer oko kojeg se posljednjih godina “diže mnogo prašine” zbog negativnih utjecaja na zdravlje. Zapravo su za zdravstvene probleme krivi slatki fruktozni sirupi koji se nalaze u mnogim prerađenim namirnicama.
Pojam fruktoza odnosi se na voćni šećer, a radi se prirodnom šećeru kojeg možemo pronaći u voću, povrću i medu. U trgovinama se može kupiti i poput kristalnog, običnog šećera, a slađi je od njega, pa tako za manju količinu, se može postići ista razina slatkoće.
Fruktoza se, zajedno s glukozom u omjeru 1:1, nalazi i u kristalnom šećeru koji se pravi od šećerne repe ili šećerne trske.
Fruktoza i fruktozni kukuruzni sirup
Iako se u našoj prehrani nalazi oduvijek, fruktozu su znanstvenici zadnjih godina pojačano istraživali, osuđujući nju i druge oblike šećera koji se dodaju namirnicama u trgovini. U stvari, fruktoza je sastojak slatkih sirupa, poput kukuruznog fruktuznog sirupa koji se koristi za zaslađivanje pića, poput onih gaziranih, pekarskih i mliječnih proizvoda, kao i druge prerađene hrane. Ovakvi se zašećerni proizvodi povezuju s povećanim krvnim tlakom, povećanom težinom – odnosno pretilošću, dijabetesom, ali i lošim raspoloženjem, kao i osjećajem umora.
Fruktoza ili glukoza?
Konzumacija fruktoze, u smislu voća, povrća i meda, odnosno u neprerađenim namirnicama, zapravo – za razliku od drugih šećera, ne izaziva nagli porast i nagli pad razine glukoze u krvi i zbog toga se smatra sastojkom koji ima niski glikemijski indeks. Pogotovo se zbog toga preporuča osobama s dijabetesom, a koristeći fruktozu kao zaslađivač smanjit će i unos kalorija, s obzirom da se manja količina može koristiti za isti okus.
Između glukoze i fruktoze postoji još jedna razlika, a to je način na koji se u našem tijelu razrađuju. Dok glukozu tijelo koristiti kao izvor energije te daje osjećaj sitosti i zaustavlja glad, fruktoza dolazi do jetre i potiče stvaranje masnih kiselina, a ne smanjuje glad i zapravo, povećava potrebu za hranom. Sve se ovo odnosi na fruktozu u prerađenoj hrani, odnosno na fruktozni sirup, a ne na fruktozu u voću.
U toj se verziji, fruktoza povezuje sa svim zdravstvenim problemima “modernog” doba, a to su:
pretilost
porast trbušne masnoće
porast razine masnoće u krvi
porast rizika od kardiovaskularnih bolesti
pojava inzulinske rezistencije
Voće koji ima najveći udio fruktoze su jabuke i kruške, a slijede ih banane, jagode i naranče. Dok kukuruzni fruktozni sirupi imaju 55-90 grama fruktoze na 100 grama sirupa, u 100 grama jabuka i krušaka nalazi se tek 5.9 grama fruktoze, odnosno 6.2 grama u kruškama. Što znači da biste za 100 grama fruktoze trebali pojesti više od 20 jabuka i tada biste unijeli 500 kalorija u obliku fruktoze.
Drugim riječima, kada se fruktoza nalazi u prirodnom svojem obliku, a ne u prerađenim namirnicama, neće prouzrokovati bolesti za koje ju mnoge studije krive. Zbog toga, ne treba razmišljati o prestanku konzumacije voća, koje osim fruktoze, sadrži i mnoge vitamine i minerale pogodne za naš organizam, već treba pripaziti na unos šećera putem prerađenih namirnica, poput gaziranih sokova, jer upravo su one glavni krivci za mnoge zdravstvene probleme.
Znate li koji začini i biljke snižavaju glukozu u krvi, a provjerite i ove slatke aplikacije za kontrolu unosa šećera.
Foto: Shutterstock
G.H.
