Bitno je naglasiti da se dodaci prehrani ne smiju smatrati zamjenom za uravnoteženu prehranu, već njenom nadopunom.
Dodacima prehrani smatraju se pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari i drugih tvari s fiziološkim učinkom ‒ vitamini, mineralne tvari, aminokiseline, masne kiseline, prehrambena vlakna, probiotici, biljne vrste, jestive gljive, alge, pčelinji proizvodi i drugi, koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu s ciljem održavanja zdravlja i prevencije kroničnih oboljenja.
Kreiranje kvalitetnih dodataka prehrani
Zbog različitih vanjskih utjecaja, izloženosti stresu, neuravnoteženim prehrambenim odabirima i nepoželjnim životnim navikama organizam pokazuje znakove pobune jer mu zbog premalog unosa ili prevelike potrošnje nedostaju vrijedne hranjive tvari nužne za odvijanje metaboličkih procesa. Stoga se farmaceutska industrija nalazi pred konstantnim izazovom kreiranja učinkovitih i kvalitetnih dodataka prehrani.
Svakako, prije početka uzimanja dodataka prehrani potrebno je napraviti procjenu prehrambenog statusa, a to je moguće napraviti medicinsko-laboratorijskim pretragama ili praćenjem niza kliničkih simptoma poput iscrpljenosti, slabosti, nedostatka apetita, pojave grčeva, anemije, povećane sklonosti infekcijama i dr. Najosjetljivije skupine kojima je ‘pojačanje’ prehrane zbog povećanih potreba od iznimne važnosti, su djeca, žene reproduktivne dobi, trudnice, starije osobe te osobe koje slijede različite prehrambene režime koji isključuju jednu ili više skupina namirnica.
Dodaci prehrani već su dugo u žarištu su mnogih znanstvenih istraživanja koja su i donijela čvrste dokaze o koristima primijene pojedinih dodataka. Primjerice, dodaci kalcija i vitamina D koriste se u terapiji i prevenciji osteoporoze, dodaci folne kiseline prije i tijekom trudnoće za zdrav razvoj ploda, vitamini B-skupine za snižavanje razine homocisteina, čija je povišena razina rizični čimbenik razvoj bolesti srca i krvnih žila. Multivitaminski pripravci također su se pokazali koristima kod osjetljivijih populacijskih skupina, poput osoba starije dobi, a istraživanja se nastavljaju.
Na tržištu možemo naći različite oblike dodataka prehrani koji se uzimaju u definiranim količinama propisanima na temelju znanstvenih smjernica odnosno preporučenih dnevnih doza za zdravu populaciju. Međutim, na tržištu mogu se naći i različiti pripravci koji uvelike prekoračuju preporučenu dnevnu dozu, stoga je važno prije uzimanja dodataka posavjetovati se s liječnikom, ljekarnikom ili nutricionistom.
U koliko vas zanimaju slične rasprave i komentari renomiranih domaćih i stranih stručnjak iz područja prehrane i srodnih znanosti priključite se 5. Međunarodnom Kongresu Nutricionista od 17. do 19. studenog 2017. u hotelu Panorama Zagreb, a prijaviti se možete putem službene web stranice.
Autor: Ana Ilić, mag. nutr. i Josip Hadži-Boškov, mag. nutr.
Hrvatski akademski centar primijenjenog nutricionizma
