Vitamin A ključan je za imunitet, dobar vid, plodnost, zdravu kožu i kosti

Vitamin A paprika jaje mlijeko maslac proteini shutterstock 377813887

Vitamin A s razlogom je prozvan očnim vitaminom. Poznat je i pod nazivom retinol jer je ključan za stvaranje rodopsina, vidnog pigmenta koji se nalazi u stanicama retine - mrežnice oka.

Pomoću rodopsina oči se brzo prilagođavaju izmjeni svjetla i tame što nam omogućuje noćni vid. Vitamin A također je sastavni dio suzne tekućine odnosno sluznice oka. Zapravo je nužan za zdravlje svih sluznica (npr. u usnoj šupljini, plućima, želucu, crijevima) i zdravlje kože - prve linije obrane imunološkog sustava od vanjskih utjecaja.

Antioksidans koji štiti od raka

U održavanju imuniteta vitamin A sudjeluje i tako što potiče zaštitnu ulogu bijelih krvnih stanica leukocita protiv štetnih mikroorganizama i upala. Vitamin A ujedno je snažan antioksidans koji štiti od srčanožilnih bolesti i raka.

Nužan je za normalan rast i razvoj stanica, za zdravlje kostiju i pluća te za proizvodnju spolnih hormona i plodnost. U održavanju spomenutih tjelesnih funkcija vitamin A djeluje sinergijski s mineralom cinkom.

Cink za imunitet, uravnotežen šećer i jaču potenciju

Nepravilna prehrana te određena stanja i bolesti (npr. kronični proljev, smetnje u probavljanju masnoća, Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, dijabetes, celijakija, cistična fibroza, žučni kamenci, bolesti jetre) mogu uzrokovati manjak vitamina A. Simptomi manjka su takozvano noćno sljepilo; suhoća i crvenilo očiju; suha, ispucana i osjetljiva koža, kosa i nokti; sklonost infekcijama (česte prehlade i bronhitis), akne, gubitak na težini, umor, nesanica...

Za dobru opskrbu vitaminom A važna je raznovrsna i uravnotežena prehrana. Vitamin A široko je zastupljen u namirnicama, u kojima se pojavljuje u različitim oblicima.

Karotenoidi iz biljnih namirnica

Mnoge biljne namirnice sadrže prirodne pigmente karotenoide od kojih se neki u organizmu pretvaraju u aktivni oblik vitamina A (retinol) pa se nazivaju provitaminima A. U tu skupinu ubrajaju se alfa-karoten, beta-karoten i beta-kriptoksantin. Među ovim karotenoidima najveću vitaminsku aktivnost ima beta-karoten.

Bogati su izvori karotenoida/provitamina A: mrkva, špinat, kelj, blitva, raštika, brokula, matovilac, zelena salata, paprika, rajčica, mahune, šparoge, peršin, bosiljak, dinja, bundeva, tikvica, lubenica, marelica, papaja, grejp.

Vitamin A odnosno njegovi biljni provitamini topljivi su u mastima, što znači da su im masti potrebne za apsorpciju u probavnom sustavu odnosno bolje iskorištavanje u organizmu. Stoga se preporučuje pripremati povrće koje sadrži karoten uvijek s malo masnoće, primjerice s komadićem maslaca kada pirjate, ili s malo ulja kada pripremate salatu.

Ne možemo se “predozirati“ karotenoidima iz biljnih namirnica jer ih organizam po potrebi pretvara u retinol - aktivni oblik vitamina A, uvijek točno koliko je u tom trenutku potrebno. No retinol koji se nalazi samo u namirnicama životinjskog porijekla, u tijelu se pohranjuje u jetri. 

Retinol iz namirnica životinjskog porijekla

Među namirnicama životinjskog porijekla najbolji su prirodni izvori vitamina A teleća jetra, punomasno mlijeko i mliječni proizvodi, žutanjak i riba, osobito ona masnija poput tune i srdele. 

  • Budite oprezni ako uzimate suplemente vitamina A jer prekomjeran unos takvih dodataka prehrani može imati toksične učinke, uzrokujući probavne poremećaje, promjene na koži te bolove u kostima i zglobovima.
  • Vitamin A može biti u interakciji s brojnim lijekovima - razlog više da ne uzimate suplemente bez savjetovanja s liječnikom.

I.V.

Foto: Shutterstock

 

 Prati nas na Viber Public Chatu!