Vjerovati deklaracijama prehrambenih proizvoda ili ne?

čitanje deklaracije žena trgovina shopping deklaracija prehrambeni proizvod shutterstock 264893255

Deklaracije na prehrambenim proizvodima često su zbunjujuće, pogotovo ako nismo upoznati s nazivima kemijskih spojeva koji se smiju dodavati u namirnice.

O pravilnosti deklaracija u Hrvatskoj brine se Zakon o zaštiti potrošača, koji kaže kako oni moraju biti „istiniti, jasni, vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost istodobne uporabe i drugih jezika i znakova lako razumljivih potrošaču. Za podatke iz obavijesti o proizvodu odgovoran je proizvođač, a za uvozne proizvode uvoznik.“.

Osim ovog Zakona, o pravilnosti se brine i Zakon o informiranju potrošača o hrani, koji je od ulaska u Europsku uniju, promijenjen sukladno uredbama EU. Također, početkom godine je u Hrvatskoj započela kampanja Europskog predstavništva Hrvatske pod nazivom „Potrošači, upoznajte svoja prava!“. Osim što brine o tome da potrošači budu upoznati s povratom robe, također propisuje i kako se ispravno navode hranjive vrijednosti u namirnicama.

Kampanja Ističe kako je zabranjeno navoditi, na primjer, tvrdnje poput „manje masnoće“, ako proizvodi imaju više od 3 grama masti na 100 grama čvrste hrane, odnosno 1,5 grama masti na 100 ml tekućine. Dok tvrdnje koje su česte na proizvodima za djecu, poput „kalcij jača kosti“, može biti napisano samo ako postoji znanstveni dokaz za tu tvrdnju.

Također, ova kampanja naglašava kako je važno da namirnice s alergenima imaju istaknute i podcrtane sastojke koje mogu izazvati alergijsku reakciju. Ključna je aktivnost građana koji će pratiti odgovaraju li natpisi na proizvodima deklaracijama, kao i nedostaje li nešto od potrebnih informacija.

Zakon o zaštiti potrošača definira kako na proizvodima koji se prodaju u Hrvatskoj moraju biti naglašena osnovna obilježja proizvoda, poput tipa i modela proizvoda, sastava, svojstva i tehničkih obilježja. Ta obilježja pomažu da se potrošač lakše i jasnije odluči na kupnju jednog proizvoda.

Svi zakoni i spomenuta kampanja, trebale bi značiti kako možemo vjerovati deklaracijama na prehrambenim proizvodima, pogotovo se to utvrdilo ulaskom u EU. No, i dalje ostajemo s problemom stručnih naziva s kojim potrošači nisu upoznati i zbog kojih mogu krivo odlučiti i kupiti nešto štetno za njihovo zdravlje, ili proizvod koji sadrži sastojak koji ne žele konzumirati. Neki primjeri toga su nazivi poput hidrolizirana bjelančevina soje, sojin lecitin ili mononatrijev glutaminat, s značenjem kojih prosječni potrošač nije upoznat.

Što je još gore, ne može se ustvrditi ispravnost deklaracije dok se prehrambeni proizvod ne analizira, kako bi se ustvrdilo je li istina deklaracija, ili je deklaracija lažna.

Nažalost, deklaracijama moramo vjerovati dok se ne dokaže suprotno, a najmanje što kao potrošač možemo učiniti je – informirati se i istražiti o sastojcima koji su nam nepoznati, te procijeniti sami odgovaraju li našem načinu prehrane, kao i aktivno čitati deklaracije prije upotrebe hrane.

Pročitajte što je odgovorno za nutritivne alergije, a što daje najzdraviju boju mesnim proizvodima.

Foto: Shutterstock

G. Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!