8 najčešćih pitanja koje postavljaju žene oboljele od raka dojke

Rak dojke žena shutterstock 128042738

Udruga SVE za NJU donosi vam odgovore na 8 najčešćih pitanja koje postavljaju žene oboljele od raka dojke. Pronađite sve odgovore ovdje, ali ne zaboravite da je za konkretne odgovore potrebno puno više informacija o oboljeloj osobi, kao i o situaciji u kojoj se nalazi.

Udruga SVE za NJU odlučila je pripremiti praktični vodič s odgovorima na najčešća pitanja oboljelih i njihove okoline, a postaviti ih mogu svi zainteresirani građani.

Na pitanja koja pristignu u SVE za NJU odgovara tim koji čine psihologinja, psihoterapeutkinje, nutricionistica, a na pitanja o liječenju i lijekovima odgovaraju liječnici raznih specijalnosti kroz predavanja koja se održavaju u Centru za psihološku pomoć. Ukoliko bude pitanja iz područja prava o zdravstvenoj zaštiti na njih će suradno dati odgovore Pravna klinika.

Sva pitanja i odgovori sačinjavati će online priručnik koji će se s vremena na vrijeme ažurirati novim informacijama o novim lijekovima i sl. te dopunjavati novim pitanjima i odgovorima. Pisat će se svakodnevnim jezikom koji bolesnice dobro razumiju.

Prije nego što se online priručnik objavi, Udruga SVE za NJU šalje odgovore na 8 najčešćih pitanja koje postavljaju žene oboljele od raka dojke. 

1. Imam 55 godina, prije 6 mjeseci mi je dijagnosticiran rak dojke u metastatskoj fazi. Nisam se kontrolirala jer radim i imam puno obveza oko obitelji i inače sam zdrava. Željela bih znati što sam to činila krivo da sam ga dobila, jesam li sama tome doprinijela?

Mnoge žene postavljaju pitanje: zašto baš ja čime sam to „zaslužila“ ili skrivila… Rak najčešće nasumična bolest i ne znamo koga će „odabrati“. Ipak poznati su mnogi faktori koji mogu doprinijeti nastanku raka dojke, ali niti jedan od njih nije direktni i isključivi uzročnik. Neke od tih faktora ne možemo izbjeći (dob prve menstruacije i dob menopauze, mogućnost da rodimo dijete), a neke tijekom života jednostavno nismo mogli staviti pod kontrolu ili nismo znali da mogu utjecati na razvoj raka. Dobro je proanalizirati sa stručnjakom koliko se ti rizični faktori odnose na nas kako bi eventualno promijenili neke navike i razvili zdravije životne stilove.

Kao rizični faktori najčešće se spominju ranije liječenje raka dojke, životna dob, dijagnoza raka dojke kod majke, sestre ili bake, rana menarha i kasna menopauza, pretilost tijekom života i u postmenopauzi, nerađanje, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, neumjereno konzumiranje alkohola, dugotrajno uzimanje hormonalne nadomjesne terapije, neprilagođena prehrana, zagađenost okoline toksičnim tvarima i još neki kao npr. postojanje genetičke mutacije nekih gena. Stresni događaji, odnosno gomilanje reakcija organizma na stres može potaknuti smanjene imuniteta i razvoj različitih bolesti.

Najvažnije, nemojte se okrivljavati. Nemojte se iscrpljivati rečenicama koje počinju sa „da sam…“. Usmjerite sve svoje kapacitete na liječenje, okružite se obitelji i prijateljima, razgovarajte sa stručnjacima.

2. Dijagnosticiran mi je metastatski rak dojke. Još nisam započela liječenje. Postoji li za to neka terapija?

Svaki rak je lječiv, ali cilj u liječenju metastatskog karcinoma najčešće nije potpuno izlječenje nego sprečavanje progresije bolesti, odgađanje primjene kemoterapije, palijativno liječenje i održavanje kvalitete života bolesnice. Liječenje metastatskog raka dojke (način i izbor terapije) ovisi prije svega o vrsti i karakteristikama samog raka, o zdravstvenom stanju i želji bolesnice. Upotreba suvremenih lijekova može značajno produljiti razdoblje bez progresije bolesti na više godina. Iznimno je važno da razumijete da se prognoze vrše na temelju velikih uzoraka bolesnika u kliničkim studijama te da vaš odgovor na terapiju može biti i bolji. Ukoliko imate neke dvojbe oko predložene terapije imate puno pravo na uputnicu potražiti drugo mišljenje u nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi kako biste donijeli za sebe najbolju odluku.

3. Moja supruga ima rak dojke. Uskoro treba na operaciju. Kako da joj pomognem?

Bolest pogađa ne samo ženu nego i njezinog partnera, obitelj i sve njoj bliske osobe. Emocionalna podrška partnera važna je za oboljelu ženu tijekom cijelog procesa liječenja. Prije same operacije, žena se suočava s nizom pitanja i strahova o samom postupku, procesu oporavka i tome kakav će utjecaj operacija imati na njen izgled, a posljedično i samopouzdanje. Na partneru je da pomogne ženi prevladati gubitak dijela ili cijele dojke i da joj pomogne prihvatiti sebe kao jednako voljenu i njemu privlačnu ženu. Ona će vjerojatno hrabro reći kako nije važna dojka već zdravlje, ali će trebati vrijeme i podršku da se doista tako i osjeća. Najbolji savjet je da se prisjetite vremena kad ste se udvarali i osvajali svoju partnericu. Tad ste promišljali što bi je veselilo i čime biste je impresionirali. Činite to ponovo.

Nemojte zaboraviti da psihološke posljedice koje donosi bolest također, osim oboljele, osjeća i njezina obitelj, tim jače što je bolest teža i snažniji izvor stresa. Jednom dijelu partnera je potrebna i stručna psihološka pomoć, ali nažalost većina muškaraca ustručava se takvu pomoć potražiti, jer ih je sram priznati da im treba pomoć, ili misle da tako mora biti. Zapravo je upravo suprotno, muškarac koji traži savjet kako bi se bolje suočio s bolešću partnerice, pokazuje da je svjestan svoje odgovornosti, da je spreman učiti kako joj može biti najbolja podrška.

4. Imam rak dojke, ali još ništa nisam rekla djeci. Molim savjet kako im to saopćiti?

Načelno sam mišljenja da roditelj koji se liječi od maligne bolesti treba o tome razgovarati s djetetom. Pri tome je važno birati način i vrijeme te odlučiti unaprijed koju količinu informacija i detalja će podijeliti s djetetom. Naravno ta odluka ovisi o nizu faktora, dobi i općem stanju djeteta, njegovoj emocionalnoj i kognitivnoj zrelosti, stanju roditelja, odnosu između roditelja, odvojenosti roditelja i djeteta, mogućem specifičnom trenutku u kojem se obitelj/dijete nalazi te drugim uvjetima obiteljskog života.

Kada se roditelji odluče razgovarati s djecom, mogu obratiti pažnju na sljedeće:

  • Djeci načelno nije potrebno davati puno informacija niti detalja o bolesti i liječenju, no važno je da u novom načinu života roditelja, koji je izmijenjen uslijed bolesti i liječenja, postoji povezanost s djetetom, a ona može postojati kada je roditelj autentičan i iskren. Ponavljam, to ne znači saopćiti sve informacije o bolesti te prenijeti brige i strahove na dijete.
  • Djeca mogu postavljati jednostavna i kraća pitanja ili tražiti opširnije odgovore. Na pitanja odgovorite kratko i jasno. Kada nešto ne znate, recite da to sada ne znate, ali ćete objasniti kada budete znali. Možete reći i da vam treba vremena da razmislite o tom pitanju, no svakako se vratite djetetu s odgovorom. U međuvremenu, ako smatrate da vam treba pomoć pitajte nekoga za mišljenje ili potražite savjet stručnjaka.

5. Dijagnosticiran mi je metastaski rak. Kako se trebam hraniti?

Prehrana je izrazito bitna potpora u liječenju malignih bolesti. Općenito, prednost treba dati namirnicama biljnog podrijetla, kvalitetnim izvorima bjelančevina, vitamina i mineralnih tvari, složenih ugljikohidrata i kvalitetnih masnoća, jednom riječju, hrani visoke nutritivne vrijednosti i unostiti adekvatnu količinu tekućine, prvenstveno vodu. S obzirom da su prehrambene potrebe vrlo individualne, savjetujemo da se konzultirate s nutricionistom kako biste dobili preporuke kreirane za vlastite potrebe. Tijekom procesa liječenja, bolesnika je potrebno pratiti i kontinuirano usklađivati prehranu trenutnom stanju i potrebama bolesnika.

6. Da li rekonstrukcija dojke povećava rizik za povrat bolesti?

Prema dosadašnjim istraživanjima i spoznajama iz prakse rekonstrukcija dojke ne povećava rizik za povrat bolesti.

7. Predložena mi je poštedna operacija. Bi li za mene bilo sigurnije da ipak uklonim cijelu dojku?

Liječnik će uvijek predložiti uklanjanje cijele dojke kada je to bolja opcija za bolesnicu. Jednako će tako predlagati poštednu operaciju kad je takav zahvat dostatan za uklanjanje karcinoma iz dojke, a pri tom žena zadržava dojku uz neznatno izmijenjenu ravnotežu u veličini.. Ipak, konačna odluka je rezultat individualnog savjetovanja liječnika i želje bolesnice.

8. Moja majka je imala rak dojke, sad imam i ja. Je li to naslijeđeno?

Samo mali postotak bolesnica ima rak dojke koji je rezultat naslijeđene mutacije gena BRCA 1 i 2. Na temelju obiteljske anamneze nije moguće utvrditi je li rak nasljedan, ali na temelju detaljne obiteljske anamneze može se u skladu s posebnim kriterijima prosuditi da li bi osobu bilo korisno uputiti na genetičko testiranje kako bi se precizno utvrdilo postoji li genetička mutacija. U tu svrhu prvo bi se trebala testirati Vaša majka, pa ukoliko postoji mutacija tada se trebate testirati i Vi. Medicinska genetika je vrlo specifična disciplina i nabolji savjet koji Vam možemo dati jest - otiđite u genetsko savjetovalište gdje ćete dobiti sve potrebne informacije i upute od stručnjaka. Za ažuriranu informaciju o kontaktima Genetskog savjetovališta javite se Udruzi SVE za NJU.

Foto: Shutterstock

G.H. 

 

 Prati nas na Viber Public Chatu!