Alergije i astma - kako olakšati disanje?

alergija

Otežano disanje jedan je od simptoma alergije, koju obično prati kihanje, svrbež i začepljenost nosa, te suzenje očiju.

Alergijske bolesti su posljednjih godina u porastu, u populaciji je sve više ljudi čiji organizam reagira na tvari iz okoliša, iako prije nikada nisu bili alergični. Alergije pritom ne biraju dob, pogađaju i djecu kod kojih učestalost takvih bolesti prema nekim procjenama iznosi čak i do 30 posto. Alergije su većinom nasljedne, pa je kod djece čiji su roditelji skloni alergiji znatno veća vjerojatnost da će i sami iskusiti simptome neke od alergijskih bolesti.

Alergijski rinitis i astma

kAlergija je rizični faktor za pojavu astme. To ne znači da će svaka alergija dovesti do astme, ali je dokazano da je pojava te bolesti češća kod osoba s alergijskim rinitisom zbog preosjetljivosti dišnih putova. Astma se često javlja u obitelji sa sklonošću atopiji ili alergiji, i to u većini slučajeva u dječjoj dobi. Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja uzrokuje probleme pri disanju. Karakterizirana je epizodama zaduhe (otežano disanje), suhog nadražajnog kašlja s otežanim iskašljavanjem. Upala je rezultat preosjetljivosti dišnih putova na različite podražaje, što rezultira pojavom edema sluznice.

Uzroci astme mogu biti alergija na inhalacijske i nutritivne alergene, kronični upalni procesi gornjeg dišnog trakta, koji trajno oštećuju sluznicu i dovode do njene preosjetljivosti. Napor i tjelesno opterećenje uzrok su posebnog oblika astme. Vježbe koje uključuju udisanje hladnoga i suhog zraka, kao što je trčanje zimi, mogu dovesti do astme potaknute tjelesnom aktivnošću. Uzrok nastanka profesionalne astme su kemijski podražaji, razni plinovi nastali u industrijskim procesima, pare u kućanstvu, duhanski dim, pare boja i lakova. Ima sve više ljudi koji su osjetljivi na lijekove, te na umjetne dodatke hrani. U slučaju alergijske astme neophodno je utvrditi alergene koji dovode do napada, jesu li to grinje, dlaka, perje životinja, ili pak pelud drveća, trave i korova.

Škola disanja

kPoliklinika za bolesti dišnog sustava, koja djeluje u Zagrebu provodi Školu disanja ili program plućne rehabilitacije za oboljele od astme i KOPB-a. To je organizirani, grupni tečaj edukacije bolesnika oboljelih od kroničnih bolesti dišnog sustava . Vježbom bolesnici nauče pravilnu tehniku opuštanja, kontroliranog disanja i usvoje vježbe disanja. Ispravno disanje omogućava bolesnicima da steknu vještinu i u primjeni inhalacijskih lijekova. Tečaj namijenjen edukaciji bolesnika s astmom često se naziva i astma škola, a također postoji i podjela tečaja namijenjenih odrasloj populaciji te djeci. Bolesnici se kroz pohađanje ovih tečajeva upoznaju s prirodom astme kao kronične bolesti, dostupnim lijekovima, tehnici i važnosti redovite primjene, pravilnom disanju i samozbrinjavanju bolesti.

Edukacija bolesnika provodi se s namjerom da bolesnik bolje upozna svoju bolest, njezine uzroke; lijekove i način njihova uzimanja, da pravodobno prepozna i procijeni težinu napada, da nauči metode samopomoći lijekovima, načinom disanja ili položajima tijela, kako bi lakše, brže i sa što manje posljedica prebrodio pogoršanje bolesti, ili napad astme. Kroničnu bolest treba shvatiti kao životnog suputnika s kojim se treba naučiti kvalitetno živjeti. Suradnja bolesnika s liječnikom vrlo je bitna, pa se s tog razloga i razvila organizirana poduka bolesnika s astmom.

kEdukacija se smatra ključnom u uspješnoj prevenciji i liječenju bolesnika. Pokazalo se da bez edukacije bolesnika nema zadovoljavajućeg smanjenja obolijevanja, pa i smrtnosti. Edukacija ili poduka bolesnika može biti individualna ili grupna. Individualna poduka odvija se u izravnom kontaktu liječnik – bolesnik, za vrijeme svakog posjeta bolesnika liječniku. U praćenju svoje bolesti, bolesnik je dužan voditi dnevnik u koji upisuje simptome, točno evidentira upotrebu lijekova, te mjeri snagu izdaha koja mu je pokazatelj stanja njegove bolesti. Liječnik pri svakom kontrolnom pregledu mora pregledati dnevnik, provjeriti uzimanje preporučenih lijekova, te donijeti zaključak o stanju oboljelog i njegovu daljnjem liječenju.

Grupna poduka odvija se u većim skupinama bolesnika s istom bolešću. Na ovaj način moguće je sveobuhvatnije prikazati bolest, s obzirom na to da je uključen veći broj stručnjaka. Bolesnici se u većoj skupini ne osjećaju obilježenima, a mogu i podijeliti iskustva međusobno. Ovaj način omogućava edukaciju većeg broja oboljelih u isto vrijeme, čime je u daljnjem zbrinjavanju bolesnika olakšan individualni pristup.

 

Izvor: Žena.hr

 Prati nas na Viber Public Chatu!