Crvenilo, osip i svrbež – osnovni su simptomi alergije izazvane sunčevim zraka. Stručnjaci tvrde kako se sklonost spomenutoj neugodnoj pojavi s godinama povećava. Alergija na sunce ne bira žrtvu – ona pogađa ljude svih tipova kože.
prof. dr. sc. Mirna Šitum
O razlozima pojave neugodnih senzacija na koži i najboljim načinima prevencije razgovarali smo s prof. dr. sc. Mirnom Šitum, predsjednicom Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.
Jesi li Hrvati, i u kojoj mjeri, skloni alergijama na sunce?
Zadnjih godina primjećujemo porast alergija, ali ne samo u Hrvata. Riječ je o globalnom problemu koji vjerojatnije ima veze s ekološkim
problemima i sa senzibilizacijom na zagađeni okoliš. Osim toga, što je više ozonskog
omotača uništeno to on propušta više ultraljubičastih zraka, pa tako imamo
više nuspojava, posljedica u smislu tumorske patologije i alergijskih senzibilizacija. Kod osoba koje do sada nisu imale nikakvih problema u kontaktima sa suncem
odjednom i prvo izlaganje proljetnim zrakama izaziva neke neugodne senzacije na koži,
na fotoeksponiranim područjima. Riječ je dakle o nenamjernoj
izloženosti suncu. Obično je pogođeno prsište i podlaktice, odnosno oni
dijelovi tijela koje prve razgoljujemo. Kod žena su to i potkoljenice.
S koji se oblicima alergija pacijenti najčešće susreću?
Razlikujemo fototoksične i fotoalergijske
reakcije. Fotoalergijske reakcije uključuju pojavu raznih kožnih oblika
problema odnosno bolesti koje mogu nastati na direktom izlaganju suncu.
Primjerice, jedna od najčešćih je tzv. solarni dermatitis – već nakon pola sata
izlaganja suncu javlja se sitni vrlo svrbljivi svrbež, egzantem odnosno osip i to po
području prsišta, ruku, podlaktica i potkoljenica. On može prestati s prestankom izlaganja suncu i ublažavanjem sredstvima koje će propisati liječnik. Svako novo izlaganje nosi
intenzivniju sliku, pa umjesto sitnog crvenog osipa
(ljudi to opisuju kao milijun prištića na koži) mogu izbiti urtike odnosno koprivnjača, a ponekad i solarna urtikarija. Alergija na sunce je uočljiva u 100 posto slučajeva.
Fototoksične reakcije mogu nastati kao npr. posljedica kontakta naparfimirane kože i sunca. Na tom mjestu se može stvoriti vrlo neugodna promjena, od one koja
jako svrbi do smeđih kožnih fleka koje se više ničim ne mogu ukloniti. Fototoksične reakcije mogu nastati i kao posljedica uzimanja određenih lijekova oralnim putem. U tu skupinu spadaju određene vrste antibiotika, lijekova
protiv šećera i tlaka… U kontaktu sa suncem cijela koža može dobiti
generalizirani osip. Do spomenutih reakcija može doći prilikom sadnje u vrtu, ukoliko dođete u kontakt s biljkom koja ima vlastite potentnije kemikalije. Riječ je o peršinu, celeru…
Možemo li određenim namirnicama ili dodacima prehrani prevenirati pojavu alergije?
Što se tiče dodataka prehrani, većina
sredstava koja se reklamiraju govore u prilog lakšeg podnošenja prvih
izlaganja suncu. Ja bih rekla da ta sredstva više služe održavanju postojanosti tzv.
zdrave preplanulosti, iako ona ne postoji. Primjereno sukcesivno izlaganje suncu s odgovarajućom zaštitom mora biti na prvom mjestu! Ako se u rano
proljeće počnemo baviti nekim sportom na otvorenom ili radovima u vrtu obavezno bi trebalo namazati kremu s fotozaštitnim najvišim faktorom, bez obzira kakvu put imate. Ako ste već jednom iskusili problem s alergijama, znači da već pri prvom izlaganju morate zaštiti kožu. Naši pacijenti koji se godinama muče s alergijama dolaze na tzv.
fototerapiju – riječ je o postupku tijekom kojeg pacijenta izlažemo doziranim UV-A i UV-B zrakama i to u kontroliranim uvjetima. Riječ je dakle o terapijskom postupku koji priprema kožu kako ona ne bi naknadno tako burno reagirala. Uz primjereno sukcesivno izlaganje suncu važno je i fotoprotektivno ponašanje koje podrazumijeva izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama između 10 i 17 sati.
Mogu li fotozaštitne kreme u potpunosti spriječiti pojavu
alergija ili se one kod nekih osoba ipak javljaju?
Alergije se, kod određene populacije, ipak mogu javiti unatoč
fotozaštiti. Međutim, njihova je pojava puno rjeđa ako se izabere prikladna fotozaštitna krema (prikladna po podlozi). Treba reći da neke osobe odreagiraju alergijski i na samu fotozaštitnu kremu,
jer im ne pašu neki sastojci u njoj. U tim je slučajevima teško zaključiti radi li se
o alergiji na fotozaštitu ili sunce.
Ako se simptom alergije pojave – na koji si način osoba može pomoći?
Na tržištu postoji dosta biljnih pripravaka koji ublažavaju osjećaj pečenja i svrbeža. Ako
simptomi traju dva dana i ne možete više izdržati, onda treba posjetiti
liječnika obiteljske medicine ili dermatologa koji će propisati blage protuupalne
kortikosteroidne kreme. One će vrlo brzo ublažiti osjećaj svrbeža. Ako
se pak pojavi solarna urtikarija koja može zahvatiti cijelo tijelo, mora se
primijeniti sustavna terapija bilo da se radi o injekcijama, tabletama
antihistaminika. Ovakva terapija, uz onu lokalnu, mora trajati barem sedam dana.
Kolika je uspješnost u liječenju?
Uspješnost je velika, ako se slušaju savjeti liječnika.
Jer u protivnom, simptomi se opet mogu ponoviti. Međutim, nama najveći
problem predstavlja prevencija. Prije svega je važno da ljudi shvate zašto alergije nastaju, kada su u opasnosti i na koji se način zaštiti da ne dođe do problema.
K. Ramić
