Bolesti koje možemo očekivati na putovanjima u tropske predjele

Plaza, suncanje, hlad, sunce, zastita, koza

Na što sve moramo misliti i od čega možemo oboljeti na putovanjima u tropskim predjelima? Donosimo vam osvrt Poliklinike Synlab na Svjetsko prvenstvo u nogometu Brazil 2014.!

Nakon savjeta kako se dobro i pametno pripremiti na putovanje u tropske krajeve (pročitajte članak Bolesti putnika), stručnjaci Poliklinike Synlab vam pobliže predstavljaju bolesti koje se mogu očekivati na ovakvim putovanjima.

Bolesti probavnog sustava

Kako bismo spriječili stjecanje dijarealne bolesti (proljeva) i/ili hepatitisa na putu, moramo paziti na sljedeće:

  • ova se vrsta bolesti i infekcija stječe gutanjem zagađene hrane i pića (tzv. fekooralni prijenos bolesti)
  • treba piti samo zdravstveno ispravnu vodu za piće (najbolje originalno flaširanu)
  • treba jesti samo termički obrađenu (kuhanu) hranu u provjerenim restoranima; ne konzumirati hranu od uličnih prodavača (takva hrana često djeluje vrlo primamljiva!) – ako jedete svježe prženu hranu kod uličnih prodavača, izbjegavajte njihov pribor za jelo (npr. takvu pečenu pogaču primajte svojim papirnatim ubrusom). Svakako izbjegavajte neprovjerenu, lokalnu hranu ma koliko primamljivo izgledala!!!
  • pranje ruku – prije jela, prije pripreme hrane, prije i nakon korištenja toaleta.

Gore spomenutim fekooralnim putem možemo steći bakterijsku infekciju (trbušni tifus, bacilarna dizenterija, kolera, infekcija nekim tipovima Escherichia - e coli), virusnu infekciju (hepatitis A) ili infekciju parazitima (lamblijaza, infekcija kriptosporidijima, crvima i metiljima). Inficirati se možemo zagađenom hranom (neopranom, neoguljenom ili nedovoljno termički obrađenom), zagađenom vodom i svime onime što unosimo u naše tijelo putem usta, a neopranim rukama.

Kožne bolesti putnika

  • solarni dermatitis (dermatitis solaris) je upala kože koja nastaje nakon naglog, nenaviklog i neprimjerenog izlaganja naše kože suncu (naša koža evolucijski nije navikla na izlaganje suncu i UV zrakama!)
  • kožna reakcija nakon uboda insekta - u vidu alergijske reakcije (otok, crvenilo, svrbež na mjestu uboda)
  • specifične kožne bolesti tropskih predjela (naglasak – Južna Amerika)
  • Šagasova bolest (šagom) – nastaje na mjestu uboda insekta (stjenica), obično na licu jer stjenica ubada najčešće noću tijekom spavanja, a to joj je najdostupnije mjesto. Uzročnik je parazit – južnoamerička tripanosoma (Trypanosoma cruzi). Osim lokalnog oboljenja, mogu stradati i organi (srce, crijevo).
  • kožna lišmenijaza (uzročnik je parazit Leishmania tropica; Leishmania brasiliensis). Lišmenijaza nastaje ubodom insekta (nevid, flebotom, papatači), a manifestira se lokalnim oboljenjem kože (čvor koji prelazi u ranu kroničnog tijeka).

Ostale bolesti tropa (Južna Amerika)

  • shistosomijaza/cerkarijalni dermatitis – to je parazitarno oboljenje metiljima. Čovjek se zarazi gutanjem zagađene hrane ili vode ili kupanjem u zagađenoj vodi. Bolest se očituje povišenom tjelesnom temperaturom (ili upalom kože bez povišene temperature), a kasnije se javljaju i simptomi povezani sa oboljenjem crijeva, jetre, pluća i mokraćnih puteva. Zato je zabranjeno kupanje u prirodi u neprovjerenim i vjerojatno zdravstveno neispravnim vodama.
  • tungijaza – to je upala kože nastala ubodom i penetracijom sitnog insekta koji živi na pješčanim plažama (uzročnik je sitni insekt Tunga penetrans). Obično stradaju donji ekstremiteti – stopala – pa se zato ne preporuča bosonogo hodanje po divljim zdravstveno neprovjerenim plažama. Preporuča se odgovarajuća zaštitna odjeća: kožne ili kožno-platnene čizme, visine do gležnja, hlače s dugim nogavicama koje moraju biti uložene u čizme!!!

Febrilne bolesti (vrućice)

Porijeklo febrilnih bolesti može biti bakterijsko, virusno i parazitarno Neke bakterijske bolesti (probavnog sustava) koje se manifestiraju i vrućicom – već smo spomenuli (npr. trbušni tifus).

  • od virusnih i parazitarnih vrućica, ovdje treba spomenuti: žutu groznicu, dengua vrućicu i malariju. Prenose ih komarci iz roda Aedes (žuta groznica/dengua) i iz roda Anopheles (malarija). Zaštita je cijepljenje prije puta i profilaktička primjena lijekova - u okviru nadležne epidemiološke službe, a na samom putu mora se štititi od uboda komaraca kemijskim sredstvima (insekticidima – repelentima) i mehanički – mrežama protiv ujeda komaraca. To se naročito odnosi na razdoblje spavanja (spavajte pod zaštitnim mrežama).

Spolno prenosive infekcije

  • "putnička ljekarna" treba sadržavati prezervative, koji su ovdje od naročitog značenja kao i odgovorno ponašanje na putu
  • osim klasičnih spolno prenosivih bolesti (sifilis, gonoreja, klamidijske infekcije, infekcije mikoplazmama), ovdje se moraju spomenuti i vrlo ozbiljne i po život opasne infekcije koje se također stječu seksualnim kontaktom, a to su: HIV - infekcija, hepatitis B, hepatitis C (virus HIV-a kao i virusi hepatitisa B i C prenose se krvlju i ljudskim izlučevinama, pa tako i izlučevinama koje nastaju pri seksualnom kontaktu!)
  • zaštita - izbjegavanje seksualnih kontakata s nepoznatim i zdravstveno neprovjerenim osobama!!!

Ako ste se upravo vratili s ljetne avanture godišnjeg odmora i primijetili ste simptome koji bi mogli upućivati na neke od navedenih bolesti, slobodno se obratite po savjet u polikliniku Synlab Hrvatska.

Ordinacija.hr

 Prati nas na Viber Public Chatu!