Botoks pomaže protiv migrene, prekomjernog znojenja i bruksizma

Botoks botox injekcija tretman igla ubod lice bore muskarac koza shutterstock 189644792

Iako je najpoznatiji kao tretman za “peglanje” bora, botoks se na različite načine primjenjuje u medicinskim zahvatima.

“Botoks često pogrešno nazivaju otrovom jer se dobiva iz otrova (botulinum toxinum) koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum, no sam botoks nipošto nije otrov, nego prirodni pročišćeni protein”, ističe dr. Nikola Milojević, svjetski priznati stručnjak za estetsku medicinu koji je dosad primijenio botoks više od 20.000 puta. Ne samo za pomlađivanje lica nego i za tretiranje glavobolje i migrene, bruksizma (škrgutanja zubima u snu), prekomjernog znojenja...

“Dokazano pomaže protiv glavobolje. U nekim bolnicama u Engleskoj preko zdravstvenog osiguranja možete dobiti tretman botoksom za migrenu. Botoks je prirodna tvar, u malim dozama vrlo je ljekovit. U posljednjih dvadesetak godina botoks je temelj nekirurške estetske medicine, a znatno dulje primjenjuje se u u drugim granama medicine, npr. u neurologiji, ortopediji, oftalmologiji, otorinolaringologiji, pedijatriji, ginekologiji. Botoks se u medicini često koristi jer djeluje na mišiće o kojima ovise sve tjelesne funkcije: otkucaji srca, disanje, pokreti ruku i nogu, probava, mokrenje, znojenje, rast kose, treptanje... Postao je gotovo univerzalan lijek”, kaže dr. Milojević dodajući kako je botoks danas toliko sofisticiran pripravak, da ne može izazvati “zaleđivanje“ ako se stručno primjenjuje.

Učinak botoksa nije trajan; nestaje otprilike nakon šest mjeseci. Kad se botoks ubrizga u određeni mišić, ondje i ostaje, ne ulazi u krvotok niti se širi tijelom. U mišiću botoks ostaje samo tjedan dana, dok ga ne “blokira“, a potom se kao i ostali proteini razgrađuje te izlučuje iz tijela. Zbog učestale primjene u nekih ljudi može se razviti imunitet (otpornost) na botoks, što smanjuje učinak tretmana”, objašnjava dr. Milojević koji u praksi nikad nije imao slučaj alergije na botoks.

Tretman traje svega 5-10 minuta i gotovo je bezbolan jer se botoks ubrizgava vrlo tankim iglicama. Eventualne su nuspojave lagano crvenilo, male modrice ili osjećaj zatezanja, no vrlo su rijetke i prolaze za nekoliko dana. Rizik od komplikacija najveći je zbog nepravilne primjene botoksa, pa je vrlo važan izbor stručnog liječnika.

Trajno olakšanje za glavobolju i migrenu

Ubrizgavanje botoksa u glabelu (donji dio čela između obrva, na kojemu se iz estetskih razloga botoksom uklanjaju “mršteće“ bore) u svijetu je priznat tretman za glavobolje i migrene, koji i u nas postaje sve popularniji. Tretman je vrlo brz (otprilike pet uboda) i gotovo bezbolan (nije potrebna lokalna anestezija) jer se botoks ubrizgava kroz vrlo tanku iglicu. Tretman botoksom za tenzijsku glavobolju i migrenu treba provoditi 2-3 puta godišnje.

Rješenje za prekomjerno znojenje

Hiperhidroza ili prekomjerno znojenje sprečava se botoksom koji se može ubrizgati tamo gdje vam znojenje uzrokuje najviše problema (npr. pazusi, dlanovi, čelo, stopala, stidna zona). Mišići ispod pazuha koji ispumpavaju znoj mogu se “uspavati“ botoksom, s pedesetak uboda iglicom, uz lokalnu anesteziju. Učinak ovog tretmana traje otprilike godinu dana.

Stop noćnom škrgutanju zubima

Ubrizgavanjem botoksa u žvakaće mišiće na području čeljusti može se zaustaviti noćno škrgutanje zubima ili bruksizam, što je puno jednostavnije od nošenja udlaga za zube. Nakon ubrizgavanja botoksa potrebno je otprilike dva tjedna da bi se postigli željeni rezultati. Za ovaj brzi tretman nije potreban anestetik, a učinak tretmana traje 9-12 mjeseci.

Botoksom se tretiraju i tikovi na licu (npr. oko očiju), a može se i “uravnotežiti“ lice nakon kljenuti ličnog živca (pareza facialis) ili nakon ozljede zbog koje su oštećeni očni živci, kaže dr. Milojević.

Može li botoks izliječiti depresiju i rak?

Znanstveni radovi o psihološkim učincima estetskih tretmana botoksom otkrivaju da se ljudi često osjećaju bolje jer im “osvježen“ izgled daje više samopouzdanja, a navodno bi se botoksom mogla liječiti depresija. Naime, neka istraživanja su pokazala da mimika lica nije samo odraz emocija nego i njihov pokretač. Prema tome, mrštenje ne samo da pokazuje negativne emocije, nego ih može i izazvati. Istraživači su ovu tvrdnju potkrijepili tako što su pacijentima s kliničkom depresijom davali injekcije botoksa u čelo kako bi ublažili mrštenje i tužan izraz. Znatno poboljšanje stanja uočeno je u većine pacijenata kojima je ubrizgan botoks, a samo mali broj onih koji su dobivali placebo injekcije osjećao se bolje. Dok se u svjetskim znanstvenim centrima provode višegodišnje studije o učinku botoksa na depresiju, sve se više govori i o tome da bi se u budućnosti botoksom mogao liječiti rak tako što bi se “blokirao“ rast i širenje kancerogenih stanica.

Smijete li kombinirati antibiotike s drugim lijekovima?    

I.V.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!