Stručnjaci traže poveznicu između ova dva stanja.
Kako sve više ljudi obolijeva, liječnici i znanstvenici pomalo vide jasniju sliku o dugotrajnim posljedicama na pacijenta.
Analizom pacijenata koji su se oporavili jasno je da se tijekom bolesti javljaju razni simptomi, od gubitka mirisa do depresije. Ozbiljnija stanja su i upala srčanog mišića, akutna ozljeda bubrega i gubitak kose. No čini se da se kod velikog broja pacijenta razvije i dijabetes, stanje koje se mora kontrolirati cijeli život.
Riječ je o kroničnoj bolesti koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin – hormon koji omogućuje stanicama preuzimanje glukoze iz krvi i njezinu preradu u energiju. Neadekvatna proizvodnja inzulina ili njegova nedjelotvornost uzrokuju povišenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija) koja može rezultirati dugoročnom štetom za organizam.
Mihail Zilbermint, dr. med, koji se brine o pacijentima s metaboličkim poremećajima, nedavno je izjavio kako se broj pacijenata skoro udvostručio od kad traje pandemija.
Zilbermint dodaje kako novi pacijenti nisu prethodni imali problema s ovom stanjem, a neki su se i oporavili nakon liječenja u bolnici. No drugi su ipak dobili dijagnozu dijabetes kada su otpušteni sa bolničke njege.
The Post je objavio izvještaj u kojem stoji kako je prethodno potpuno zdrav muškarac od 37 godina završio u bolnici radi dijabetesa, a djevojka od 19 godina je u Njemačkoj dobila dijagnozu dijabetes tip 1, 2 mjeseca nakon što je preboljela COVID, a broj mladih pacijenta se povećao u bolnici Children’s Hospital u Los Angelesu sa dijagnozom dijabetes tip 2, a svi su slučajevi povezani s koronavirusom.
Još na samom početku pandemije u Kini, liječnici su primijetili kako je povećan broj pacijenta s povišenom razinom šećera u krvi. Liječnici u Italiji, još jednom velikom središtu pandemije, su primijetili isti fenomen, a usporedili su to s istom pojavom stanja kada je trajala pandemija SARS-a 2003. godine. Prema njihovim statistikama, 5.8 pacijenta je nakon zaraze koronavirusom razvilo neku razinu dijabetesa.
Trenutno, nova meta analiza iz Kanade i Indije te Australije, koja je pregledala 8 studija koje su uključivale 3.700 pacijenta s COVID-om pruža podatak da je kod oko 14.4 posto pacijenta s COVID-om se kasnije razvio dijabetes.
Znanstvenici kažu kako COVID može utjecati na razvoj novog oblika dijabetesa
The Washington Post pojašnjava kako znanstvenici ne mogu povezati kako točno COVID može biti okidač za razvoj dijabetesa, i je li stanje naknadno trajno ili prolazno.
Ako ovako nosite masku, morate znati da vas neće dobro zaštititi! Savjet je nositi čak – dvije
Francesco Rubino, dr. med., kirurg je na Kings College u Londonu te je naveo kako neki od slučajeva novo otkrivenog dijabetsa kod pacijenata ne odgovara uobičajenom profilu dijabetesa tip 2, što može značiti da se pojavio novi oblik tog stanja. „Postoji šansa da mehanizam dijabetesa nije uobičajen, može se raditi o nekoj vrsti hibrida i to nas zabrinjava“, zaključio je.
A. A.
Foto: Shutterstock
