Depresija i anksioznost u braku - što mobiteli imaju s ovim stanjima?

Muškarac posao telefon mobitel laptop internet kava odmor shutterstock 168075194

Više vremena provodimo buljeći u ekrane nego razmišljajući, a mnogi i s najbližima radije komuniciraju virtualno nego uživo. Već sada mobiteli su proglašeni glavnim krivcem za sve lošije (mentalno) zdravlje ljudi. Je li prekasno za nas?

Za početak, mobitel nije samo naš telefon; on je naša budilica, fotoaparat, dnevna novina, kanal na kojem gledamo omiljene serije i filmove, trgovina, igrača konzola, brojač koraka ili otkucaja srca te kontrolor menstrualnog ciklusa. To je prva stvar koju pogledamo ujutro – možda i prije osobe koja spava do nas – ali i zadnja stvar koju vidimo prije spavanja.

Nigdje bez mobitela

Vrlo smo intimni s njim, jer ga nosimo čak i na zahod. Posljednjih godina dramatično su se promijenile brojne naše navike, i to prvenstveno zbog korištenja mobitela.

Smartphoni su se počeli upotrebljavati 2001. godine, a veliki “boom” dogodio se kad je 2007. lansiran iPhone. U relativno kratkom vremenu mobiteli su proglašeni krivcem za sve lošije mentalno zdravlje ljudi, a pretjeranu upotrebu mobitela znanstvenici direktno povezuju s depresijom. Neka istraživanja kažu kako je čak četvrtina žena, korisnika mobitela, zbog njega razvilo neki zdravstveni problem.

Dr. Daria Kuss, psihijatrica sa Sveučilišta Mottingham Tren, proučavala je na koje sve načine mobiteli utječu na ljude. Tri četvrtine ispitanika reklo je da su uvijek ili često preokupirani svojim mobitelima, a 45% razvija ljutnju, nervozu i ostale negativne emocije ako im je iz nekog razloga uskraćeno korištenje mobitela. Čak 73% ispitanika reklo je kako ponekad, uvijek ili često na mobitele troše sve više vremena, dok je ipak jedan značajan dio njih (oko 44%) svjestan pretjerivanja, pa se trude kontrolirati sebe. U prosjeku, ljudi "troše" oko dva sata dnevno na svojim smartphoneima, što je dvostruko više od vremena koji provedu razmišljajući.

Upotreba smartphonea povezana je sa psihičkim i psihološkim problemima, poput anksioznosti, depresije ili ovisnosti. Najveći problem je u tome što mobiteli neprestano pozivaju na korištenje, stalno se događa nešto novo, pojavljuje se neka nova informacija, što ljude navodi da nastave koristiti svoj uređaj ili ih praktički prisiljava da ga koriste, kaže dr. Kuss.

Tehnologija svakako mijenja način na koji se naš mozak razvija, na njegovu strukturu i funkciju. Mišljenja znanstvenika o tome jesu li ove promjene možda i korisne, a ne samo štetne, te što one točno znače za naš mozak još su podijeljena, no – bilo kako bilo – svi se slažu u jednom, a to je da su mobiteli promijenili međuljudske odnose. Zabrinjava podatak da sve više ljudi zanemaruje svoje hobije i izlaske kako bi se "družili" virtualno – njih 12% u istraživanju reklo je da to čini vrlo često, a 20% ponekad.

Mobiteli utječu i na bračne odnose

Na mobitelu ljudi slušaju glazbu, gledaju filmove, kupuju online, drugim riječima rade sve što i u stvarnom svijetu, ali bez potrebe da napuste dom. Stoga nije teško "potrošiti" vrijeme i bez potrebe izlaska iz kuće. Ono što je zanimljivo, a što zapanjuje, jest činjenica da ljudi sve češće sa svojom rodbinom i prijateljima komuniciraju virtualno nego uživo. To će se, bez sumnje, negativno odraziti na odnose, koji će postati površni, a sve više ljudi osjećat će se usamljenima. Različite studije, koje su obuhvatile 143 udane žene, pokazale su kako se upotreba mobitela sve više odražava i na bračne odnose, pa je njih čak 70% reklo kako se osjećaju odbačene od partnera, usamljeno, depresivno i anksiozno u braku.

Način života, a posebice izloženost ekranima, očito je značajan čimbenik mentalnih oboljenja. Stručnjake posebno zabrinjavaju djeca koja su “srasla” s elektronikom, jer su njome izložena od najranijih dana. Igranje igrica oslobađa dopamin, kemikaliju koja je odgovorna za dobro raspoloženje, a koja se može usporediti s djelovanjem kokaina.

Naime, kada ga je previše, mozak postaje manje osjetljiv na dopamin, pa je potrebna povećana stimulacija kako bi se doživio užitak. Drugim riječima, što više igraju, to je želja veća. Djeca su već od najranije dobi izložena ekranima, a izloženost takvim stimulacijama i “skokovima” dopamina neće se, uvjereni su stručnjaci, dobro odraziti na njihovo mentalno zdrablje. Što više vremena provode na internetu, to je veći učinak na raspoloženje. I društvene mreže ne idu u prilog samopouzdanju i osjećaju zadovoljstva životom, jer se “vrijednost” mjeri lajkovima. Postovi na društvenim mrežama prikazuju nerealan život, a to može stvoriti sliku kako je naš život manje zanimljiv ili čak dosadan u usporedbi s onim što se želi prikazati u virtualnom svijetu.

D. Petrov/magazin Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!