Ranija večera, dulje noćno razdoblje bez hrane i doručak ujutro povezani su s nižim indeksom tjelesne mase, pokazalo je istraživanje provedeno na više od 7.000 odraslih osoba.
U užurbanom ritmu modernog života savjeti za mršavljenje često se svode na jednostavne promjene koje je moguće dugoročno održati. Upravo takve dvije navike istaknulo je novo istraživanje: dulje noćno razdoblje bez hrane te raniji doručak.
Istraživanje je proveo tim znanstvenika iz Barcelonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) u Španjolskoj, koji je analizirao prehrambene navike i podatke o tjelesnoj težini 7.074 ispitanika u dobi od 40 do 65 godina. Rezultati su pokazali da su rani doručak i rana večera, uz izostanak grickanja i obroka između njih, povezani s nižim indeksom tjelesne mase (BMI) nakon pet godina praćenja.
Vrijeme obroka jednako je važno kao i njihov sastav
Iako se BMI danas često smatra ograničenom mjerom pretilosti, nalazi se uklapaju u sve veći broj istraživanja koja proučavaju kako vrijeme konzumacije hrane utječe na metaboličko zdravlje i tjelesnu težinu.
Autori studije ističu kako bi objašnjenje moglo ležati u cirkadijalnim ritmovima – unutarnjim biološkim satovima koji upravljaju gotovo svim procesima u tijelu tijekom 24-satnog ciklusa, uključujući budnost, spavanje, metabolizam i lučenje hormona.
– Naši rezultati, u skladu s drugim nedavnim istraživanjima, sugeriraju da produljenje noćnog razdoblja bez hrane može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine, osobito ako je praćeno ranijom večerom i ranijim doručkom – pojašnjava epidemiologinja Luciana Pons-Muzzo iz ISGlobala.
Dodaje i kako ranije konzumiranje hrane tijekom dana može biti bolje usklađeno s prirodnim ritmovima organizma, što potencijalno doprinosi učinkovitijem sagorijevanju kalorija i boljoj kontroli apetita.
U analizi podataka korištene su različite statističke metode, pri čemu su istraživači uzeli u obzir čimbenike poput dobi i kvalitete sna. Pokazalo se da su kasnije vrijeme doručka i učestalije jedenje tijekom dana povezani s višim BMI-jem, dok je dulje noćno gladovanje bilo povezano s nižim vrijednostima.
Zanimljivo je da su te povezanosti bile posebno izražene kod žena u perimenopauzi, navode autori istraživanja.
Preskakanje doručka nije nužno rješenje za mršavljenje
Uz osnovnu analizu, provedena je i klasterska analiza kojom su sudionici grupirani prema obrascima prehrane. Time su istraživači dobili jasniji uvid u različite prehrambene navike te su ih dodatno analizirali prema spolu.
Jedna od prepoznatih skupina bila je isključivo muška. U toj grupi ispitanici su prvi obrok konzumirali tek nakon 14 sati, prosječno su prakticirali 17 sati noćnog gladovanja, a pritom je bila češća prisutnost navika poput konzumacije alkohola, pušenja te nezaposlenosti.
– Ono što smo primijetili kod podskupine muškaraca koji prakticiraju povremeni post preskakanjem doručka jest da takav obrazac prehrane nema utjecaj na tjelesnu težinu – navodi epidemiolog Camille Lassale iz ISGlobala.
Dodaje i kako ranija klinička istraživanja kod osoba s pretilošću pokazuju da ovakav pristup dugoročno nije učinkovitiji od klasičnog smanjenja ukupnog kalorijskog unosa kada je riječ o mršavljenju.
Iako studija ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu, rezultati upućuju na značajne povezanosti između vremena obroka i tjelesne težine. Autori pritom napominju da bi osobama koje preskaču doručak radi smanjenja kalorijskog unosa možda korisnije bilo pomaknuti večeru na raniji termin i ponovno uvesti doručak.
– Postoje različiti oblici povremenog posta, a naše istraživanje odnosi se na onaj koji uključuje noćno gladovanje – pojašnjava Lassale.
Znanstvenici također ističu moguće biološke mehanizme iza ovih nalaza, uključujući regulaciju inzulina i metabolizam masti, no naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ti odnosi u potpunosti potvrdili.
Važnu ulogu mogao bi imati i san. Poznato je da je kvalitetan i dovoljan odmor ključan za zdravlje, a obrasci prehrane koji uključuju ranije obroke i dulje noćno razdoblje bez hrane mogli bi biti usklađeniji s prirodnim ritmovima spavanja.
Krononutricija: novo područje koje proučava kada jedemo
Buduća istraživanja, navode autori, trebala bi obuhvatiti veće i raznolikije skupine ispitanika te uključivati kliničke studije u kojima bi se kontrolirano mijenjalo vrijeme obroka kako bi se preciznije utvrdili učinci.
– Naše istraživanje dio je rastućeg područja znanosti poznatog kao krononutricija, koje ne promatra samo što jedemo, nego i kada i koliko često jedemo – ističe epidemiologinja Anna Palomar-Cros iz ISGlobala.
Dodaje kako je temelj tog pristupa spoznaja da nepravilni obrasci prehrane mogu biti u sukobu s cirkadijalnim sustavom – mrežom unutarnjih bioloških satova koji reguliraju dnevno-noćne cikluse i brojne fiziološke procese. Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu International Journal of Behavioral Nutrition and Physical Activity.
(Ordinacija.hr)
