Dr. Nevia Delalle: Liječnici nam rade u nemogućim uvjetima, Hrvatskoj je nužna zdravstvena reforma

Nevia delalle (2)

Liječnici u hrvatskim bolnicama, redom vrhunski stručnjaci, rade najčešće u nemogućim uvjetima, a dio radi i po dualnom modelu privatno jer im plaće nisu ni približno europskom standardu.

Prije deset godina specijalistica dermatovenerologije Nevia Delalle zakoračila je u svijet poduzetništva i u zagrebačkoj Ilici otvorila Polikliniku za dermatologiju i venerologiju Dermalife. 

Dr. Dinko Kaliterna: Bojim se da nam prijeti amerikanizacija zdravstvenog sustava

Premda je njezina ljubav bila kirurgija, 'dogodila' se dermatologija, a Dellale je danas jedna od prvih hrvatskih liječnica koja se počela baviti estetskom medicinom i anti-agingom. 

Kvalitetu njezina rada ne prepoznaju samo domaći već i klijenti iz Bugarske, Austrije, Njemačke, Italije, Rusije, Indije i Australije koji dolaze po preporuci, a često je, kaže, kontaktiraju i iz ambasada.  Više o jubilarnoj godišnjici poliklinike, prvim poslovnim koracima, radu i uspjehu, dermatologiji, ali i o zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj otkrila je u razgovoru za Poslovni dnevnik.

Što vas je prije deset godina potaknulo na svojevrsni zaokret poduzetništvu i vlastitom biznisu?

Kad se vratim deset godina unatrag, čini mi se da je to bio jedini mogući put da se bavim poslom koji volim na način koji želim. Nakon završenog Medicinskog fakulteta provela sam godinu dana u klinikama kao stažist, a potom još četiri godine kao specijalizant dermatovenerologije.  Od početka sam imala velik interes prema invazivnoj dermatologiji, dermatokirurgiji i estetskoj dermatologiji. 

Nažalost, pored svih ozbiljnih dermatoveneroloških oboljenja i teško bolesnih pacijenata nije bilo previše mjesta za estetsku dermatologiju, a pogotovo ne u to vrijeme kada je anti-aging kao pojam tek počeo ulaziti na mala vrata u dermatološke ordinacije. Po završetku specijalizacije odlučila sam se za internacionalnu specijalizaciju iz anti-aging medicine i još dvije godine provela na najboljim europskim klinikama gdje mi se otvorio sasvim novi svijet kojem sam se odlučila posvetiti.

U privatnoj poliklinici Nemetova, sad Aviva, počela sam s prvim estetskim laserima i skromnim aplikacijama filera. Znala sam da je to smjer u kojem želim ići, ali u tom sustavu to nije bilo moguće. Meni je ulaganje bilo nužno, a poliklinika je imala druge prioritete. To je bio 'triger' koji me ponukao da počnem razmišljati o oazi gdje ću sama donositi odluke i biti kreator svog poslovanja.

Kakvi su bili počeci?

Bilo je jako teško. Bojala sam se neuspjeha, a imala sam malo znanja o privatnom poduzetništvu i marketingu. Suočila sam se s hrpom papirologije. Polako se, uz pomoć stručnih osoba i brojnih konzultacija, sve pokrenulo, u praznoj ordinaciji koju sam nazvala Dermalife, a tek nekolicina pacijenata je znala tu adresu.  Naravno da me bilo strah. Nisam znala ništa ni o marketingu. Oslanjala sam se na pacijente koji su došli za mnom. Velika podrška mi je na početku bila akademkinja Mirna Šitum, a vjetar u leđa je bila moja strast prema estetici.  Kao liječnik sam trebala zakoračiti u svijet ekonomije i marketinga. Zahvaljujući entuzijazmu i optimizmu nisam razmišljala da može biti loše i da možda neću moći baš svaki mjesec sljedećih pet godina otplaćivati leasing.  Naime, medicinska oprema, uključujući i lasere - a htjela sam najbolje - zahtijevaju ulaganje koje je značajno premašilo moja očekivanja. Početno ulaganje od 180.000 eura mi je bilo noćna mora, a morala sam biti likvidna, isplatiti plaće, platiti poreze, na mjesečnoj bazi kupovati potrošni materijal, a u medicini to nije samo papir i cartridge već rukavice, igle, šprice, komprese, skalpeli, fileri, botox, sterilni jednokratni nastavci...

Najveći hit u svijetu estetike je pomlađivanje hijaluronskim filerima bez igle

Koje sve usluge danas nudite u Dermalifeu? 

Bez obzira na to što je moja velika ljubav estetska dermatologija, prvenstveno želim naglasiti da sam liječnik i dermatovenerologija kao uža specijalnost je osnova svega.  Kada je koža zdrava, a to je prioritet, mogu sa svojim pacijentima ili klijentima razgovarati o estetskim postupcima. Nije rijetkost da odbijem provoditi neki od postupaka ako smatram da je potrebno prvo liječenje.  Od svojih principa nikada ne odustajem i nikada ne prelazim granicu. Širok je dijapazon estetskih postupaka koje provodim, a preferiram minimalno invazivne kao što su abrazivni i neabrazivni laserski postupci, HIFU, dermoabrazivne kemijske i mehaničke metode, mala kirurgija, frakcijska plazma, radiokirurški postupci.  Postoji i cijeli dijapazon dermatološko kozmetoloških postupaka poput infuzije kisikom, mezoterapijske metode, micro needle metode, sofisticirane metode liječenja akni, rozaceje, hiperpigmentacija...

Radili ste u klinikama prije nego što se otvorili vlastitu polikliniku. Kako biste ocijenili hrvatski zdravstveni sustav i smatrate li da je primarna zdravstvena zaštita prioritet kod nas?

Nakon Klinike za dermatologiju i venerologiju KB Sestre milosrdnice, radila sam u privatnoj Poliklinici Nemetova gdje sam se suočila s problemima privatnog poduzetništva, ali me to nije spriječilo da krenem sama. Kao dermatolog nisam sudjelovala ili rijetko u sistematskim pregledima i shvatila da je najvažnije kvalitetom i znanjem privući manji broj pacijenata, a ne pod svaku cijenu odraditi 100 pacijenata na dan.  Nakon brojnih pregovora, odlučili smo se za laser koji je u to vrijeme bio najbolji na tržištu i to se pokazalo kao dobar poslovni potez. Dijelila sam ordinaciju s prof. dr. sc. Josipom Unušić i bili smo odličan tim. Kirurgija i estetika s dva različita aspekta. Rado se sjećam tog perioda života jer smo svi bili kao jedna velika obitelj. 

Doktor Damir Jurinović je pune 32 godine bio ravnatelj poliklinike, a mene je od prvog dana prihvatio kao ravnopravnog člana i na tome sam mu zahvalna jer je mladom liječniku najvažnija podrška. Kako su se vlasničke strukture počele mijenjati, javila su se i prva nezadovoljstva te je prirodan put bio i odlazak. Moja baka, dr. Miroslava Madirazza bila je jedna od začetnica primarne zdravstvene zaštite i jedna od osnivačica Doma zdravlja Dr. Petar Vitezica u Splitu pa sam rano shvatila da je to okosnica i najvažniji dio zdravstvenog sustava. Nažalost, godine neulaganja su dovele do pogoršanja u sadržaju i opsegu primarne zdravstvene zaštite.

Povelja iz Alma Ate je odavno izgubila na svojoj vrijednosti, a danas imamo porast kroničnih bolesti, loše oralno zdravlje, pojavu pretilosti, a zanemarivanje cijepljenja neću uopće spominjati jer je to u 21. stoljeću nedopustivo i vraćanje 100 koraka unatrag.  Prevencija i cjelokupna zaštita je osnova, a 80-90 posto zdravstvenih potreba se može riješiti kroz primarnu zdravstvenu zaštitu. Zbog svega navedenog liječnici u bolnicama, vrhunski stručnjaci, rade najčešće u nemogućim uvjetima, a dio radi i po dualnom modelu privatno jer im plaće nisu ni približno europskom standardu. U Hrvatskoj je nužna zdravstvena reforma, a oni koji je budu donosili mogu nešto naučiti i iz povijesti i iz iskustva provedenih reformi razvijenijih zemalja. U suprotnom, odljev liječnika i ostalog medicinskog osoblja će biti sve veći i poguban.

Uz kontinuirano usavršavanje završili ste i poslijediplomski tečaj iz podvodne medicine i medicine ronjenja? 

Ronjenje je moja najveća strast. Moja mama me izvlačila plavu iz mora i nikada mi nije bilo dosta, a nije ni sada drugačije. Počela sam roniti kao dijete, a prvo susretanje s velikim dubinama i u ronilačkoj opremi mi je najmeditativnije iskustvo života. Kako ništa ne propuštam slučaju, završila sam sve što sam trebala u SCUBA asocijacijama CMAS, SSI, PADI, a po završetku studija i tečaj iz podvodne medicine jer sam htjela odgovore na pitanja kako je moguće podvrgavati se takvim promjenama tlakova i plinovima bez posljedica na zdravlje. Prvenstveno me to zanimalo zbog ronioca na dah, ali i zbog nerazjašnjenih pogibelji brojnih SCUBA ronioca. Sva putovanja koncipiram tako da barem imam nekoliko zarona, a ponekad i dva puta dnevno; to je moja oaza mira i sreće. Najdublji zaron je bio 60 metara, ali za takvim ekshibicijama nema potrebe jer se ta sreća može doživjeti i na 20 metara. Zato često ronim u toplim morima gdje je čarolija boja i susreta s raznim oblicima života pod morem nezamjenjiva. Još nisam jedino bila na velikom koraljnom grebenu u Australiji, ali jedva čekam.

U čemu ljudi danas najviše griješe kada je u pitanju njega kože i koji trendovi pritom najviše zanimaju vaše klijente?

Bolesti kože su uvijek bile učestale, ali je svijest podignuta na višu razinu pa se više o tome govori i dijagnosticira. Također, pojavile su se neke nove, profesionalne bolesti kože, a sve psihosomatske bolesti i autoimune bolesti su u porastu zbog načina života. Generalno mogu reći da ljudi najviše griješe u površnosti sagledavanja problema koji imaju.  To znači da jedino izbalansiran organizam u svim segmentima, počevši od svakodnevne njege, preko tjelovježbe, zdrave ishrane, uz obavezne dodatke prehrani i hormonsku uravnoteženost,  može izgledati i izvana dobro, a onda i anti aging postupci imaju smisla.  Trendovi se više mijenjaju u načinu primjene pojedinih postupaka, ali su još uvijek fileri i botox najtraženiji postupci.  No danas se više ne traže prepunjene usnice i obrazi, kao ni potpuni gubitak mimike. Trend je prirodan i svježi izgled primjeren godinama. Zato u kombinaciji s navedenim postupcima primjenjujem stimulativne metode  - laseri, microneedeling, HIFU…) kojima dajemo priliku našoj koži da se sama regenerira iznutra, a na kraju apliciramo manju ili veću količinu punjača ili toksina za potpuni, ali prirodan i značajno pomlađeni izgled.

Koji su vaši daljnji ciljevi i planovi, hoće li biti širenja i zapošljavanja?

Kada sam započela svoj put u poliklinici Dermalife, imala sam velike planove o velikom prostoru s multidisciplinarnim timom liječnika i medicinskim sestrama, laboratorijem, dijagnostikom.  Zapravo sam imala u planu napraviti kliniku u malom i brzo odustala od toga. Osluškivala sam pacijente i učila na greškama drugih. Ideja je bila da baš svaki pacijent koji uđe u moju ordinaciju bude najvažnija osoba kojoj ću se u potpunosti posvetiti i pružiti maksimalnu uslugu.

Shvatila sam da to mogu jedino uz mali tim, da ne idem u preveliko širenje i da odradim manju količinu pacijenata u tzv. komfor zoni, ali kvalitetno, i da pritom imam dovoljnu količinu slobodnog vremena kako bih i ja bila sretna i zadovoljna. Mislim da sam u svemu tome uspjela; po nekoliko tjedana su unaprijed svi termini rezervirani, a najveća satisfakcija su mi zadovoljni i sretni pacijenti. Formula uspjeha je individualni pristup, iskrenost, poštenje, a sve potkrijepljeno znanjem i iskustvom. Uz moje dvije sestre Mateu Sendo i Paulu Garić namjeravam kroz neko vrijeme zaposliti još jednu ili dvije medicinske sestre, a konzultante drugih specijalizacija prema potrebi. Osnovni cilj mi je da nikada ne izgubim kvalitetu zbog kvantiteta.

U planu je ljepši i veći prostor kako bi pacijentima bilo još ugodnije i ljepše. Ono što je najvažnije je konstantno educiranje, a kroz znanje se filtriraju i nove ideje. Tko zna, možda ću vas za pet godina iznenaditi.

Broj novih melanoma je u porastu. Zašto?

Unatoč pisanju i upozoravanju, broj novodijagnosticiranih melanoma je u porastu, a postavlja se još uvijek pitanje je li to zato što građani brigu o zdravlju kože shvaćaju ozbiljnije i redovito se podvrgavaju dermatoskopiji ili je to stvarni porast. Značajno je i veći broj tinejdžera koji na samom početku rješavaju svoje akne, a ne čekaju ožiljke. Važan je holistički pristup i razgovaranje s pacijentima, a ponekad im treba ponavljati po nekoliko puta isto kako bi shvatili važnost ispravnog i zdravog načina života koji će u konačnici utjecati na zdravlje kože, ali i zdravlje uopće.

Od prevencije zloćudnih bolesti do njege: Dr. Ivana Nola zna kako ćemo paziti na kožu u 2020. godini

Lucija Špiljak/Poslovni dnevnik

Foto: Privatna arhiva

 Prati nas na Viber Public Chatu!