Evo tko ne bi smio uživati u seksu nakon infarkta!

Shutterstock 450621277

Uzimajući u obzir epidemiološko značenje srčanožilnih bolesti osim što su vodeći uzročnik smrtnosti one i značajno mijenjaju kvalitetu života osoba koje od njih obolijevaju. Uz smanjenje radnog potencijala, smanjenje učestalosti i kvalitete seksualnih aktivnosti oboljelih možda i najbitnje narušavaju njihovu kvalitetu života.

Gledajući ukupno sve vodeće srčano žilne bolesti- oronarnu bolest (angina pektoris, preboljeli srčani udar), srčano popuštanje, srčane aritmije, stanja iza različitih operacija ili zahvata  (kardiokirurške operacije na zaliscima ili ugradnja premosnica tkz by-pass, implantacija stentova, transplantacija srca ili ugradnja defibrilatora u srce ) 25% pacijenata uz navedena stanja i bolesti vraća se prethodnoj razini seksualne aktivnosti , 25% prekida s bilo kakovom seksualnom aktivnošću, a 50% vraća se seksualnoj aktivnosti ali sa smanjenom razinom aktivnosti. Razlozi za ovako velik broj pacijenata s smanjenom ili nikakovom razinom seksualne aktivnosti su višestruki:

  • psihološki - strah od iznenadne smrti , strah od ponavljanja bolesti ( osobito srčanog udara, aritmijskih epizoda i slično) , strah zdravog supružnika da navodeći bolesnog supružnika na seksualne aktivnosti ne izazove povratak bolesti , ovdje također valja kao ohrabrenje naglasiti da je samo 0,6% iznenadnih smrti nastalo za vrijeme snošaja te da manje od 1% svih srčanih udara nastaje za vrijeme seksualne aktivnosti

  • djelovanje same bolesti ukoliko je funkcionalni kapacitet bolesnika manji od onog potrebnog za seksualni odnos

  • učinak lijekova koji se koriste u liječenju srčanožilnih bolesti na erektilnu disfunkciju u muškaraca to je ponajprije velika skupina lijekova koji se većinom koriste u liječenju povišenog krvnog tlaka i iza preboljelog srčanog udara a to su tkz beta blokatori ( atenolol, bisporolol, metoprolol, propranolol), diuretici (hidroklortiazid, spironolakton, fursemid ), tkz ACE-inhibitori (enalapril), antagonisti kalcijskih kanala (nifedipin, verapamil), zatim lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav u svrhu suzbijanje napetosti i anskioznosti tkz anksiolitike također mogu razvijati poremećaje seksualne funkcije ( diazepam i slični lijekovi)

Koje su rizične skupine pacijenata?

Kada se u kardiološkoj ordinaciji susretnemo s pitanjem pacijenta može li se bez straha uključiti u redovnu seksualnu aktivnost nakon postavljanja dijagnoze srčanožilne bolesti potrebno je pažljivo pregledati pacijenta, svu njegovu dokumentaciju nalaze dosadašnjih pretraga, poslušati tegobe pacijenta, potom se na osnovu toga pacijente svrstava u tri rizične skupine, u ovisnosti o tome slijede i dalji postupci i pretrage te savjet pacijentu o povratku seksualnim aktivnostima.

  1. Bolesnici niskog rizika: bolesnici sa stabilnom anginom pektoris, sa nedavnim nekompliciranim srčanim udarom ( 6-8 tjedana od srčanog udara ) , sa blagom bolesti srčanih zalistaka, sa blagom slikom srčanog popuštanja, sa dobro reguliranom arterijskom hipertenzijom, nakon uspješnih zahvata na srcu (implantacija stentova) – tim se pacijentima može preporučiti normalne seksualne aktivnosti bez dodatnih pretraga uz redovne kontrole
  2. Bolesnici srednjeg rizika- nedavni srčani udar ( od 2-6 tjedana od srčanog udara ) , umjereni stupanj srčanog popuštanja ( stupanj II )-kod tih pacijenata potrebno je učiniti ergometriju sa stupnjem opterećenja od barem 5 MET-a - to je testiranje na pokretnoj traci ili biciklu u trajanju 6. minuta na prvoj i drugoj razini opterećenja pri čemu pacijent doseže napor od 5-6 takozvanih metaboličkih ekivalenata ili MET-a taj napor nadmašuje napor koji odrasla osoba postiže za vrijeme seksualnog vrhunca ili orgazma (oko 4 MET-a) pri čemu puls rijetko prelazi 130/min ,a sistolički tlak rijetko preko 170 mmHg. Potrebno je učiniti i ultrazvuk srca. Ako je ergometrija prošla bez komplikacija , simptoma i ako nema promjena u EKG-u odnosno aritmija te ako nema teškog smanjenja sistoličke funkcije lijeve klijetke (funkcije srca kao pumpe) u nalazu ultrazvuka srca povratak seksualnoj aktivnosti je siguran
  3. Bolesnici visokog rizika- bolesnici s nestabilnom anginom pektoris, bolesnici s preboljelim infarktom miokarda unutar 2 tjedna, sa značajnim aritmijama, teškim stupnjem popuštanja srca (III ili IV stupanj), teškim kardiomiopatijama, umjereno teškom ili teškom bolesti srčanih zalistaka. Te pacijente je potrebno pažljivo pratiti, liječiti, učiniti potrebne zahvate (operacijske ili intervencijske), stabilizirati ih kako bi u budućnosti nakon funkcijskih pretraga mogli vratiti nekom stupnju seksualne aktivnosti.

Seksualna disfunkcija

Na kraju je važno napomenuti da postoji mogućnost seksualne disfunkcije kod kardioloških pacijenata i uz uredne funkcijske testove iz gore navedenih razloga, stoga je relativno česti upit u kardiološkoj ordinaciji za propisivanje lijekova za erektilnu disfunkciju ( sildenafil i sl), napominjem da srčani bolesnici navedene lijekove mogu uzimati samo uz dozvolu kardiologa, kada su funkcionalne pretrage(ergometrija) uredne i kada pacijent ne uzima dugo - djelujuće nitrate (izosorbmononitrat ili izosorbdinitrat). U liječenju srčano žilnih bolesti problem povratka seksualne aktivnosti se ne smije podcjenjivati i zanemarivati već zajednički suradnjom pacijenta i liječnika riješiti kako bi kvaliteta života pacijenata bila što bolja.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!