Pojam ishemija ukazuje na smanjen dotok krvi kroz suženu ili komprimiranu krvnu žilu u neki organ ili dijelove tijela. Zbog smanjene opskrbe krvlju određenog organa najčešći simptom ishemije je bol uz ispade funkcija tog organa.
Primjera radi, ishemija mozga se manifestira glavoboljom i neurološkim ispadima, ishemija srca dovodi do boli u prsima (angine pektoris) i do različitih kardijalnih tegoba, ishemija crijeva za poljedicu će imati bolove u trbuhu uz različite gastroenterološke smetnje, a ishemija ekstremiteta imat će bol u pogođenom ekstremitetu te ispade funkcije tog ekstremiteta.
Ovisno o stupnju suženja, odnosno kompresije krvne žile, posljedice ishemije mogu biti različite, od prolaznih i bezopasnih, potpuno asimptomatskih (nijema ishemija, česta kod dijabetičara) pa do onih s teškim bolovima, invaliditetom i smrtnim ishodom.
Zašto nam je važna ishemija?
Za liječnika, ishemija je znak da se s bolesnikom nešto događa i da ga treba početi liječiti. Način liječenja često ovisi o uzroku. Najčešći je suženje krvne žile koje nastaje uslijed nakupljanja masnoća unutar krvne žile, odnosno ateroskleroza, koja dovodi do razvoja kardiovaskularnih bolesti – vodećeg uzroka smrtnosti u suvremenom svijetu. Pojava bolova i ispadi funkcije određenog organa se javljaju tek kada je suženje krvne žile uznapredovalo, u pravilu preko 70%. Daljnja opasnost je u tome što na tako neravnoj i suženoj krvnoj žili, najčešće u stresnim situacijama, može doći do stvaranja ugruška koji kompletno zatvara krvnu žilu, dovodi do razvoja infarkta i mogućeg smrtnog ishoda. Stoga je vrlo važno klinički prepoznati ili posumnjati na ishemiju, dijagnosticirati je i adekvatno liječiti.
Kad govorimo o ishemijskoj bolesti srca kao najčešćem obliku ishemije, na raspolaganju imamo brojne, takozvane funkcionale dijagnostičke testove kao što su: EKG, ergometrija, stressecho, perfuzijska scintigrafija, MR srca i neki drugi koji se izvode da bi se ishemija na vrijeme otkrila i da bismo prevenirali nemili događaj.
Ovisno o rezultatu ovih testova bolesnika se upućuje na invazivnu ili MSCT koronarografiju, nakon čega se određuje daljnji terapijski postupak. Na raspolaganju su nam tri metode liječenja:
- medikamentozno liječenje koje je i najčešći oblik liječenja (preko 70% bolesnika),
- ugradnja koronarnog stenta koji se danas ugrađuje najčešće u akutnom infarktu i akutnom koronarnom sindromu (takvih je oko 20-25% koronarnih bolesnika),
- kardiokiruška ugradnja koronarne premosnice koju treba 5-10% koronarnih bolesnika.
Koliki je postotak smrtnosti?
S druge pak strane, najveći klinički problem ishemijske ili koronarne bolesti srca je njezina nepredvidivost. U većini slučajeva, po nekim studijama čak u preko 60%, prvi simptom ishemije je akutni infarkt ili iznenadna smrt, koji, da apsurd bude veći, nastaju na suženju krvne žile manjem od 70%, dakle bez prethodne pojave boli u prsima, odnosno ishemije koja bi nam mogla ukazati na to, po život opasno, stanje.
Kako dijagnosticiramo ishemiju?
Iz gore navedenih razloga, danas postoje različiti screening programi i preventivni pregledi, a cilj im je prepoznati rizične bolesnike te otkriti ne samo ishemiju, nego aterosklerozu u ranoj fazi. Razlikujemo minimalno tri uzroka ishemije:
- suženje krvnih žila
Kao što je rečeno, ovo je najčešći uzrok ishemije. Opasnost zapravo ovisi o plaku u žilama. I manje suženje s mekim i nestabilnim plakom može biti opasnije od onog preko 70%, ali sa stabilnim plakom.
- miokardni bridging
Otkriva se MSCT koronarografijom kao novijom neinvazivnom dijagnostičkom metodom, a o njemu smo donedavno vrlo malo znali. To je najčešća prirođena anomalija koronarnih arterija. Oko 50% bolesnika sa sumnjom na koronarnu bolest ga ima. Kad se srčani mišić stisne, stisne i arteriju što, ovisno u dubini i dužini bridginga, dovodi do različitog stupnja ishemije te vrlo šarolike kliničke slike, koja može varirati od nespecifičnih bolova u prsima, aritmije pa do akutnog infarkta i smrtnog ishoda. Prema najnovijim istraživanjima, to je drugi mogući uzrok ishemije, odnosno pojave boli u prsima i nespecifičnih tegoba, koji je dosadašnjim dijagnostičkim metodama očito bio poddijagnosticiran.
- grč krvne žile
Može nastati uslijed hormonalnog i humoralnog disbalansa u organizmu i krvnim žilama, a u pravilu je prolazan i vrlo rijetko može biti opasan.
Dakle, bez obzira o kojem se uzroku i tipu ishemije radi, zbog mogućih posljedica i komplikacija iste, ishemiju je potrebno pravovremeno dijagnosticirati i adekvatno liječiti, a danas nam za to stoje na raspolaganju brojne dijagnostičke i terapijske mogućnosti.
Foto: Shutterstock
Pročitajte Kako preživjeti srčani udar
