Poznata gastroenterologinja dr. Danica Jurakić donosi vam pregled gastroezofagealne refluksne bolesti: kako ju možemo prepoznati, zašto nastaje i najvažnije, kako ju možemo liječiti.
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) je do 20. stoljeća bila gotovo nepoznata. Zadnjih 10-ak godina vlada veliki interes za tu bolest. Nema je u nerazvijenim zemljama. Na zapadu 20-40 posto zdravih ljudi ima simptome gastrorefluksne bolesti, a oko sedam do deset posto ima samo žgaravicu.
Češće se javlja iznad 40. godine života, i to češće u muškaraca. Što se simptomi češće javljaju, duže traju i jači su po intenzitetu, mogućnost ozbiljnih komplikacija je veća.
Simptomi se javljaju kad kiseli želučani sadržaj dolazi u donji dio jednjaka koji po svojoj građi ne trpi duže i često prisutstvo kiselog sadržaja. U normalnim uvjetima, progutana hrana pomiješana sa slinom valovito putuje prema želucu. Da se hrana ne bi vraćala u jednjak, prolaz zatvara kružni mišić koji je vezivnom svezom pričvršćen za ošit. U slučaju labavljenja kružnog mišića ili vezivne sveze, kiseli sadržaj i hrana se vraćaju u jednjak, te nastaju simptomi.
Tome pridonese i stanja kod kojih naglo raste tlak u trbuhu: udarci u trbuh ili prsni koš, dizanje tereta, česti položaj tijela u sagnutom ili čučećem položaju, uzimanje nekih lijekova (lijekovi protiv reumatskih bolova oštećuju sluznicu ili npr. neki lijekovi koji se uzimaju za sniženje tlaka uzrokuju labavljenje kružnog mišića). Uzimanje obilnih obroka, naročito bogatih masnoćama, obilni kasnovečernji obroci, veća količina čokolade, pušenje, uzimanje alkoholnih i gaziranih pića imaju utjecaja na vraćanje hrane u jednjak i nastanak upalnih promjena koje rezultiraju simptomima.
Simptomi
Najčešći su žgaravica i vraćanje kiselog sadržaja u usta bez povraćanja (često tijekom noći i pri spavanju), te pečenje u žličici koje se širi iza prsne kosti sve do vrata. Naročito se često spominje bol nakon uzimanja hrane koja se povećava od jutra prema večeri.
Smetnje mogu trajati danima, pa i godinama s povremenim kraćim i duljim periodima kada je bolesnik bez simptoma i osjeća se dobro. Često se javljaju bolesnici upućeni iz stomatoloških ambulanti radi oštećenja zubne cakline ili promjenama na jeziku, pojave veće količine sline u ustima. Dio bolesnika se javlja radi dugotrajnog kašlja (oko deset posto), promuklosti ili kroničnog laringitisa, a dio bolesnika se tuži (20-50 posto) na osjećaj “loptice” u grlu koju ne mogu progutati.
Ozbiljne smetnje radi kojih se treba javiti liječniku su otežano i bolno gutanje, naročito ako je praćeno i gubitkom na tjelesnoj težini, te bilo kakvim znacima krvarenja.
Druge bolesti koje pogoduju nastanku GERB-a
Prekomjerna tjelesna težina radi porasta tlaka u trbuhu, zatim tijekom trudnoće (ne samo zbog porasta tlaka u trbuhu nego i djelovanja nekih hormona), bolesnici koji se liječe od koronarne bolesti (neki lijekovi imaju značajan utjecaj na čvrstoću kružnog mišića), šećerna bolest zbog djelovanja na živce, a time i rad cjevastih organa, sistemske i reumatske bolesti zbog uzimanja antireumatika, te rjeđe bolesti žlijezda slinovnica u kojima se ne luči dovoljno sline.
Liječenje
Cilj liječenja je smanjiti simptome, spriječiti komplikacije bolesti (mogu nastati dobroćudna suženja jednjaka, ali i zloćudni tumori ), te što duže držati bolest u stanju mirovanja, a bolesnika bez tegoba.
Na gastroskopski pregled treba ići svaki bolesnik koji je uzimao lijekove kao što je pantoprazol, a tegobe mu ni nakon tjedan dana nisu manje, bolesnici koji imaju otežano i naročito bolno gutanje, te svi bolesnici stariji od 50 godina kojima se javljaju simptomi (makar i prvi put).
Opće upute za liječenje:
- obavezno smanjiti tjelesnu težinu
- izbjegavati usku odjeću i onu koja steže
- povisiti uzglavlje pri spavanju
- izbjegavati pušenje, uzimanje alkoholnih i gaziranih pića
- izbjegavati uzimanje i drugih lijekova bez nadzora liječnika (osobito antireumatika)
- obroci moraju biti manji, vremenski pravilno raspoređeni, te izbjegavati kasnovečernje obroke, osobito bogate masnoćama
Lijekovi
Za liječenje gastroezofagealne refluksne bolesti bolje se posavjetovati s liječnikom, jer svi lijekovi nemaju dobre rezultate u liječenju ove bolesti, liječenje dugo traje (šest-12 mjeseci u težih oblika, pa čak i godinama ako je vezano uz kašalj).
Autorica teksta: Danica Jurakić,
dr. med., spec. interne medicine–gastroenterolog
voditeljica odjela za gastroenterologiju, OB Šibenik
