Placebo ne može izliječiti bolest, ali može utjecati na doživljaj boli, mučnine i drugih simptoma. Znanstvenici sve bolje razumiju složenu vezu između mozga, tijela i naših očekivanja.
Placebo-efekt dugo se smatrao nečim što se događa „u glavi“, no istraživanja pokazuju da je riječ o složenom procesu u kojem sudjeluju mozak, tijelo, očekivanja i način na koji doživljavamo simptome. Iako placebo ne može izliječiti bolest, u određenim situacijama može utjecati na to kako se osjećamo.
Zamislite da uzmete tabletu za koju vjerujete da će vam pomoći, a zapravo ne sadrži aktivnu ljekovitu tvar. Unatoč tome, bol se smanji ili se osjećate bolje. Upravo je to jedan od primjera placebo-efekta.
Riječ placebo dolazi iz latinskog jezika i znači „ugodit ću“, a odnosi se na tretman koji izgleda kao pravi, ali nema terapijski učinak. Može biti riječ o tableti šećera, injekciji vode ili fiziološke otopine, pa čak i postupku koji oponaša pravi medicinski zahvat.
Placebo-efekt nije samo pozitivno razmišljanje. Riječ je o složenoj interakciji mozga i tijela u kojoj važnu ulogu imaju očekivanja, iskustva i emocije.
Što placebo zapravo može učiniti?
Placebo neće sniziti kolesterol, smanjiti tumor niti ukloniti uzrok bakterijske infekcije i ne može zamijeniti potrebno liječenje.
Može, međutim, utjecati na simptome na koje u velikoj mjeri utječe mozak, primjerice na doživljaj boli. Istraživanja pokazuju da može imati efekt kod kontrole boli, nesanice povezane sa stresom te nekih nuspojava liječenja raka, poput umora i mučnine.
Točan mehanizam još nije potpuno razjašnjen, ali smatra se da placebo može potaknuti složene neurobiološke procese, uključujući otpuštanje neurotransmitera poput endorfina i dopamina te promjene aktivnosti u područjima mozga povezanima s raspoloženjem, emocijama i percepcijom simptoma.
Važan je i ritual liječenja
Placebo-efekt nije povezan samo sa samom tabletom. Važno može biti i cijelo iskustvo liječenja – odlazak liječniku, pregled, razgovor sa zdravstvenim djelatnikom, osjećaj da se netko brine o nama te uzimanje lijeka u određeno vrijeme.
Na placebo-efekt mogu utjecati i karakteristike tretmana. Primjerice, veće tablete ljudi mogu doživjeti kao snažnije od manjih, a injekcije općenito imaju snažniji placebo-efekt od tableta. Važan je i odnos liječnika i pacijenta – povjerenje u zdravstvenog djelatnika može povećati očekivanje pozitivnog ishoda.
Može li placebo djelovati i kada znamo da ga uzimamo?
Istraživanja pokazuju da placebo ponekad može imati efekt čak i kada osoba zna da ga uzima.
U jednoj studiji objavljenoj u časopisu Science Translational Medicine, istraživači su ispitivali osobe s migrenom. Jedna je skupina dobila pravi lijek, druga placebo jasno označen riječju „placebo“, a treća nije dobila nikakav tretman.
Placebo je bio otprilike 50 posto učinkovit kao pravi lijek u smanjenju boli nakon napadaja migrene.
Jedno od mogućih objašnjenja jest da sam čin uzimanja tablete ima značenje. Ljudi ga povezuju s liječenjem i očekivanjem poboljšanja, pa ritual može potaknuti određene reakcije u mozgu čak i kada znaju da tableta nije pravi lijek.
Možemo li sami iskoristiti nešto slično placebo-efektu?
Neke svakodnevne navike mogu pozitivno utjecati na zdravlje neovisno o placebo-efektu. Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, kvalitetan san, meditacija, joga i vrijeme provedeno s ljudima koji nam pružaju podršku mogu pridonijeti boljem fizičkom i psihičkom stanju.
Pažnja koju posvećujemo sebi također može biti važna. Osjećaj sigurnosti, podrške i brige može pomoći u smanjenju stresa i boljem suočavanju sa simptomima. To, naravno, ne znači da se ozbiljne bolesti mogu liječiti pozitivnim razmišljanjem ili zdravim navikama umjesto medicinske terapije.
Što se događa u mozgu?
Znanstvenici pokušavaju otkriti koja su područja mozga posebno važna za placebo-efekt.
U jednom istraživanju osobe s kroničnom boli zbog osteoartritisa koljena podvrgnute su snimanju mozga magnetskom rezonancijom prije i nakon što su dobile placebo. Kod osoba koje su osjetile olakšanje zabilježena je veća aktivnost u području mozga poznatom kao srednji frontalni girus, dijelu čeonog režnja.
Smatra se da u placebo-efektu sudjeluju brojni procesi povezani s percepcijom boli, emocijama, očekivanjima i stresom.
Placebo-efekt ne znači da je bolest „umišljena“
Nije svako poboljšanje nakon placeba nužno posljedica placebo-efekta. Neka se zdravstvena stanja, poput prehlade, prirodno povuku sama od sebe, dok se kod nekih bolesti simptomi povremeno mogu povući i ponovno pojaviti. Poboljšanje se zato ponekad može dogoditi slučajno.
Na simptome može utjecati i promjena ponašanja. Osoba koja vjeruje da će joj tretman pomoći možda će istodobno više odmarati, bolje se hraniti ili biti aktivnija.
Važno je naglasiti da poboljšanje nakon placeba ne znači da bolest nije stvarna. Psihičko stanje može utjecati na fizičke procese u tijelu. Primjerice, stres može povisiti krvni tlak, što je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti.
Zašto se placebo koristi u kliničkim ispitivanjima?
Placebo je važan dio istraživanja novih terapija. Kada se ispituje novi lijek, jedna skupina sudionika obično dobiva lijek, dok druga dobiva placebo. Uspoređivanjem rezultata istraživači mogu utvrditi djeluje li lijek bolje od samog placebo-efekta.
U nekim istraživanjima ni sudionici ni istraživači ne znaju tko dobiva pravi lijek, a tko placebo – riječ je o dvostruko slijepom kliničkom ispitivanju.
Procjenjuje se da će otprilike jedna trećina ljudi koji uzimaju placebo zbog određenih tegoba, poput boli, glavobolje ili mučnine povezane s putovanjem, osjetiti određeno olakšanje.
Postoji i suprotna pojava – nocebo-efekt
Ako očekivanje poboljšanja može pridonijeti boljem osjećaju, može se dogoditi i suprotno. Nocebo-efekt opisuje pojavu negativnih simptoma ili nuspojava zato što osoba očekuje da će ih doživjeti.
Mučnina, bol ili druge tegobe mogu se pojaviti nakon što osoba čuje da bi određeni lijek mogao izazvati takve nuspojave. Nocebo-efekt može se javiti i nakon uzimanja pravog lijeka i nakon primjene placeba.
Može li placebo pomoći bez obmanjivanja pacijenta?
Posebno su zanimljivi takozvani otvoreni placebi, kod kojih pacijent zna da uzima placebo. Unatoč tome, kod nekih osoba i dalje se može pojaviti placebo-efekt. Moguća objašnjenja uključuju očekivanje olakšanja, osjećaj nade, sudjelovanje u liječenju te sam ritual uzimanja tablete.
Placebo-efekt tako pokazuje koliko su mozak, tijelo, očekivanja i emocionalno stanje međusobno povezani. No to ne znači da je „sve u glavi“ niti da placebo može zamijeniti učinkovito medicinsko liječenje kada je ono potrebno.
(Ordinacija.hr)
