Paraliza lica može nastati zbog Bellove paralize, infekcija, ozljeda ili drugih stanja, a ponekad može biti i znak moždanog udara. Saznajte koje simptome ne treba ignorirati i kako se liječi.
Facijalna paraliza (pareza facijalisa) nastaje kada dođe do oštećenja facijalnog živca, odnosno sedmog moždanog živca, koji prenosi signale iz mozga prema mišićima lica. Može zahvatiti jednu ili obje strane lica, biti djelomična ili potpuna te privremena ili trajna. Uzroci su različiti, a među njima su Bellova paraliza, infekcije, traume, tumori i moždani udar.
Facijalni živac ima važnu ulogu u brojnim funkcijama lica. Omogućuje nam da se smiješimo, mrštimo, podižemo obrve, zatvaramo oči i pomičemo usne, a sudjeluje i u stvaranju suza i sline te osjetu okusa. Kada je njegov rad poremećen, pokreti lica mogu postati otežani ili potpuno onemogućeni.
Kako nastaje facijalna paraliza?
Svaka strana lica ima vlastiti facijalni živac. On počinje u mozgu, prolazi prema licu i ulazi u područje ispred uha, gdje se dijeli na pet glavnih ogranaka koji opskrbljuju mišiće zadužene za izraze lica.
Ako je facijalni živac oštećen ili otečen, signali iz mozga ne mogu pravilno doći do mišića. Posljedica može biti slabost ili potpuni gubitak pokreta na jednoj strani lica. U nekim slučajevima zahvaćene su obje strane.
Do paralize može doći i zbog oštećenja dijela mozga koji šalje signale prema facijalnom živcu, primjerice kod moždanog udara.
Koji su najčešći uzroci?
Bellova paraliza najpoznatiji je uzrok facijalne paralize. Riječ je o idiopatskom stanju, što znači da njegov točan uzrok nije poznat, iako se povezuje s određenim virusnim infekcijama. Simptomi se mogu pojaviti naglo, a kod većine ljudi stanje se povuče samo od sebe tijekom nekoliko mjeseci.
Drugi mogući uzroci uključuju:
- virusne infekcije, primjerice Ramsay Huntov sindrom
- bakterijske infekcije, poput lajmske bolesti ili infekcije srednjeg uha
- moždani udar
- ozljede i traume, uključujući prijelome lubanje i lica
- tumore glave, vrata ili mozga
- švanom facijalnog živca, najčešće dobroćudni tumor koji sporo raste
- neurološke bolesti, poput multiple skleroze ili Guillain-Barréova sindroma
- autoimune bolesti
- sarkoidozu
- kirurške zahvate, primjerice operacije tumora facijalnog živca, akustičnog neurinoma ili parotidne žlijezde
- urođene poremećaje razvoja facijalnog živca ili mišića
- rijetke genetske sindrome, poput Moebiusova i CHARGE sindroma
- porodnu traumu, primjerice povezanu s uporabom forcepsa.
Kako prepoznati facijalnu paralizu?
Simptomi ovise o tome koji je dio facijalnog živca zahvaćen i koliko je oštećen. Mogu uključivati:
- spuštenost jedne strane lica
- slabost ili potpuni gubitak pokreta mišića lica
- nemogućnost potpunog zatvaranja jednog oka
- poteškoće s podizanjem obrve
- asimetričan osmijeh
- spušten kut usana
- poteškoće s pomicanjem usana
- promjene u stvaranju suza ili sline
- poremećaj osjeta okusa.
Osoba može imati poteškoća sa zatvaranjem oka, osmijehom, mrštenjem ili drugim uobičajenim izrazima lica.
Paraliza lica nije uvijek ista
Ovisno o težini oštećenja facijalnog živca, oporavak može biti različit.
Kod blažeg oštećenja živac može biti samo nagnječen ili natučen te se funkcija može vratiti unutar nekoliko tjedana. Kod težeg oštećenja živac ostaje očuvan izvana, ali mu je potrebno više mjeseci za početak oporavka. Oštećeni živac obnavlja se vrlo sporo, približno jedan milimetar dnevno.
Kod najtežih ozljeda živac može biti ozbiljno oštećen ili potpuno presječen. Tada je oporavak sporiji i često nepotpun, a ponekad je potreban kirurški zahvat kako bi se ponovno uspostavila funkcija mišića lica.
Kako se dijagnosticira?
Liječnik će najprije razgovarati s pacijentom o simptomima i njihovom nastanku te obaviti pregled. Od pacijenta može zatražiti da podigne obrve, zatvori oči, nasmiješi se ili namršti kako bi procijenio funkciju mišića lica.
Ovisno o simptomima i sumnji na uzrok, mogu se napraviti dodatne pretrage, poput:
- magnetske rezonancije (MR)
- kompjutorizirane tomografije (CT)
- elektromiografije (EMG).
Liječenje se određuje prema uzroku. Ako je paraliza posljedica moždanog udara, liječenje će biti usmjereno na moždani udar. Ako je uzrok tumor, može biti potrebna njegova kirurška odstranjenost. Kod Bellove paralize liječnik može preporučiti lijekove i vježbe za mišiće lica.
Kako se liječi paraliza lica?
Liječenje može biti nekirurško ili kirurško. Od nekirurških mogućnosti koriste se:
- kortikosteroidi za smanjenje upale i otekline facijalnog živca
- antivirusni lijekovi kada postoji sumnja na virusnu infekciju
- fizikalna terapija za poboljšanje pokreta, snage mišića i simetrije lica
- logopedska terapija kod poteškoća s govorom i gutanjem
- radna terapija za pomoć pri ponovnom uspostavljanju funkcija povezanih s izražavanjem emocija i komunikacijom
- botoks, koji se može koristiti za liječenje sinkinezije – nevoljnih pokreta mišića koji se mogu pojaviti nakon oporavka od Bellove paralize.
Kod težih slučajeva mogu se primijeniti različiti kirurški zahvati. Oni mogu uključivati operacije kapaka, prijenos živaca ili tetiva, transplantaciju mišića, operaciju uklanjanja tumora te određene estetske zahvate kojima se poboljšava simetrija lica.
Posebno treba zaštititi oko
Jedna od važnih komplikacija facijalne paralize je nemogućnost potpunog zatvaranja oka. To može dovesti do pretjeranog isušivanja oka i dugoročnih problema s njegovom površinom.
Liječnik može preporučiti kapi ili masti za oči, povezivanje kapka, zaštitu oka flasterom ili privremeno zatvaranje kapka šavovima. U nekim slučajevima moguće je i kirurško postavljanje malog utega u kapak kako bi se lakše zatvarao.
Kada paraliza lica može biti znak moždanog udara?
Iznenadno nastala paraliza ili slabost jedne strane lica ne treba se ignorirati. Iako je Bellova paraliza jedan od mogućih uzroka, facijalna slabost može biti i posljedica moždanog udara.
Posebno je važno obratiti pozornost na druge simptome koji se mogu pojaviti istodobno, poput:
- iznenadne slabosti ili utrnulosti ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela
- poteškoća s govorom ili nerazgovijetnog govora
- problema s hodanjem i koordinacijom
- iznenadnog poremećaja vida
- vrtoglavice ili gubitka ravnoteže.
Ako se paraliza lica pojavi naglo, osobito uz neki od navedenih simptoma, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Može li se paraliza lica spriječiti?
Ne mogu se spriječiti svi uzroci facijalne paralize, posebno traume i neka urođena ili nepoznata stanja poput Bellove paralize.
Ipak, moguće je smanjiti rizik od moždanog udara, a time i od paralize lica povezane s njim. Važno je kontrolirati krvni tlak i kolesterol, liječiti kronične bolesti poput dijabetesa i srčanih bolesti, redovito vježbati, ne pušiti, ograničiti alkohol, jesti uravnoteženo te održavati zdravu tjelesnu težinu.
U mnogim slučajevima facijalna paraliza nije trajna i funkcija lica može se s vremenom znatno poboljšati. No, budući da uzroci mogu biti vrlo različiti, svaku novonastalu paralizu lica treba liječnički procijeniti kako bi se utvrdio uzrok i pravodobno započelo odgovarajuće liječenje.
(Ordinacija.hr)
