Kako UV zračenje djeluje na kožu?

sunce-suncanje-uv-zrake-zena-lijepa-njega

Euromelanoma day 2010 Kao za cjelokupno zdravlje, i za zdravlje kože treba se brinuti, posebice s dolaskom toplog proljetnog, a kasnije i ljetnog vremena. Naime, UV zračenje iznimno je štetno, te može uzrokovati ozbiljne tegobe i bolesti.

Koža je najveći organ našeg tijela, površinom iznosi oko 2 metra, a težinom oko 2,7 kilograma. Građena je od tri sloja,  pokožice, kože i potkožja, a njena je glavna funkcija zaštita tijela. U koži se metabolizira vitamin D, koji je važan za odlaganje kalcija u kostima, u njoj se skladište mast i voda, te se nalaze završetci živaca za osjet.

Branislava Resanović             Prim. mr. sc. Branislava Resanović,
            dr. med. spec. zdravstvene ekologije

Kao za cjelokupno zdravlje, i za zdravlje kože treba se brinuti, posebice s dolaskom toplog proljetnog, a kasnije i ljetnog vremena. Naime, UV zračenje iznimno je štetno, te može uzrokovati ozbiljne tegobe i bolesti.

O utjecaju UV zraka na kožu, načinima zaštite i metodama samopregleda razgovarali smo s prim. mr. sc. Branislavom Resanović, dr. med. spec. zdravstvene ekologije.                                     

"Kada govorimo o karcinogenom djelovanju UV svjetla, prvo moramo napomenuti da se UV zračenje sastoji od nekoliko dijelova: zraka A, B i C. Na sreću, C zrake, koje su najkraće i najštetnije, ne dolaze do naše zemlje jer se apsoorbiraju u ozonskom omotaču i oblacima. Zatim slijede UVB i UVA zrake, pa onda dolazi vidljivi dio sunčevog spektra koji je odgovoran za stvaranje serotonina i melatonina. I na koncu tu je infracrveno zračenje, koje je nevidljivo, a također je štetno", naglašava primarius Resanović.

UV zračenje vrlo brzo djeluje na našu kožu. Tek je nekoliko minuta izlaganja suncu dovoljno za nastanak neposredne pigmentacije. Isto je tako i za sintezu vitamina D u našoj koži potrebno pet minuta dnevno, dok je za pojavu solarnog eritema na koži dovoljno nekoliko sati. 

"Kada govorimo o danima izlaganja ultravioletnom zračenju, javljaju se odloženu pigmentaciju – odnosno situacija kada prvo pocrvenimo, pa onda pocrnimo, i epidermalna hiperplaziju. Ako su u pitanju mjeseci i godine izlaganja suncu, utjecaj UV zračenja je najnepovoljniji – koža stari, gubi elasticitet i može doći do nastanka karcinoma kože ", ističe  naša sugovornica.

Tipovi kože                                  Tipovi kože

Štetni učinci UV zračenja ne ovise samo o količini izlaganja suncu, već i o osjetljivosti kože pojedinca. "Najosjetljiviji na UV zrake su oni ljudi koji imaju crvenu kosu, koji su pjegavi, sa svijetlim, zelenim ili plavim očima, svijetle puti. Oni nikad ne dobiju lijepu brončanu boju, a najčešće "izgore". Osobe bijele kože sa tamnom kosom i smeđim očima također su osjetljivi a najmanje osjetljivi su i nateže dobiju opekline ljudi tamne, smeđe kože i kose, sa smeđim očima", kaže primarius Resanović.

Kada se govori o štetnim djelovanjima UV zraka, ona mogu biti akutna i kronična. "Akutna smo svi iskusili na svojoj koži;  to su sunčane opekline, fototoksične i fotoalergijske  reakcije uzrokovane lijekovima ili biljkama (razni dezodoransi, parfemi), Solarna urtikarija često se javlja baš u vrijeme kad se prvi put izložimo suncu,. Može doći do pojave akutnih idiopatskih djelovanja, te aktiničkog svrbeža – pruriga.

"U kronična djelovanja UV zračenja ubraja se fotostarenje koje zapravo počne s našim rođenjem. Zatim su tu kronični aktinični dermatitis, razne prekanceroze, lentigo solaris, keratosis actinica, tumori kože (karcinoma basocellulare i spinocellulare), mezenhimalni tumori kože, limfom kože i najopasniji, najmaligniji od njih – melanom", pojašnjava primarius Resanović.

Maligni melanom je najzloćudniji tumor kože i sluznica. Nastaje malignom preobrazbom melanocita bazalnog sloja našeg epiderma i za njegov nastanak najvažniji su okolišni čimbenici, odnosno UV zračenje i genetska komponenta. U 50 posto slučajeva razvija se na klinički nepromijenjenoj koži, a u 35-50 posto slučajeva zloćudnih melanoma nastaje preobrazbom madeža na našoj koži.  U cijelom svijetu u porastu je i broj slučajeva oboljelih od melanoma, ali i broj smrtnosti od melanoma. 

Madeži           Pravilo ABCDE

"Najugroženije osobe za oboljeti od melanoma su one koji imaju na svom tijelu 50 i više madeža. Kao što idemo redoviti zubaru, trebamo redovito pregledavati svoju kožu – brojiti madeže i promatrati ih. Posebno su rizični madeži koji se nalaze na mjestima gdje nosimo remen, gdje ih nešto dira, primjerice naramenica od grudnjaka ili topa. Ako madež svrbi, mijenja se, krvari, znamo kako je potrebno otići na pregled. No, prema pravilu ABCDE sami možemo promatrati te madeže", kaže primarius Resanović.

Koja su to pravila za procjenu maligne preobrazne madeža?  Ako je madež asimetričan (asymmetry), ako su mu rubovi (borders) nazubljeni nepravilni ili oštri, ako ima više od jedne boje ili tona (colors), ako mu je promjer (diameter) veći od 6 mm (promjer olovke), te ako je madež bio u razini kože, ali se izdigao ili su mu se rubovi izdigli (elevation), onda se radi o rizičnom slučaju.

Opasnosti od tumora kože počinju već u djetinjstvu pri izlaganju suncu i zato je važno nošenje zaštitne odjeće i naočale (zaštita protiv spektra A i B, ili zaštita veća od 3 i 4). Obavezno je koristiti kremu za zaštitu od sunca, no najbolje je izbjegavati sunce od 10 do 17 sati. Uvijek trebate raditi samopregled kože i odstranjivati sumnjive lezije,  poticati mjere prihvatljivog ponašanja, te umjerenog izlaganja i prirodnom i umjetnom UV zračenju. Poseban naglasak je na djeci, jer pravilna zaštita u mlađoj dobi može smanjiti rizik pojave raka kože kasnije, oštećenje vida, te slabljenje imunološkog sustava.

D. Šorgić

 Prati nas na Viber Public Chatu!