Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca a najaktivniji su i najbrojniji u proljeće i rano ljeto te u ranu jesen.
Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka.
Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.
Inkubacija bolesti i liječenje
Čovjek se zarazi ubodom krpelja zaraženih virusom iz porodice Flaviviradae. Razlikuju se tri subtipa krpeljnog meningoencefalitisa: srednjoeuropski tip (Sjeverna, Središnja i Istočna Europa), dalekoistočni tip (zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, istočno od Urala, Kina, Japan) i sibirski tip (Sibir). U Hrvatskoj se pojavljuje srednjoeuropski tip krpeljnog meningoencefalitisa.
Inkubacija bolesti u prosjeku traje 7 do 14 dana (2 do 28 dana). Tijek bolesti je bifazičan. Prva faza bolesti javlja se u dvije trećine zaraženih osoba (viremična faza u kojoj se virus umnaža lokalno u kožnim stanicama, potom odlazi u regionalne limfne čvorove te putem limfnih puteva u krvotok) traje od jednog do osam dana i manifestira se simptomima nalik gripi: umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima. Prvu fazu bolesti karakterizira simptomatska faza bolesti koja traje od jednog do dvadeset dana i u manjeg broja bolesnika progredira u sekundarnu fazu koja nastupa naglo s jako visokom temperaturom i znacima zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, odnosno upalom moždanih ovojnica (meningitis): jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata, fotofobija. Rjeđe bolest progredira do upale mozga (encefalitisa) koji se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, drhtavicom, poremećajem svijesti, nesvjesnim trzanjem očnih jabučica, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca itd.).
Liječenje je simptomatsko i provodi se u bolnici. Ne postoje specifični antivirusni lijekovi za liječenje krpeljnog meningoencefalitisa. Krpeljni meningoencefalitis se može učinkovito spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba). Ne cijepi se nakon ugriza krpelja!
Kome se preporučuje cijepljenje?
Čak i u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, samo mali broj krpelja je stvarno zaražen. Radi toga je statistička šansa zaraze pri ubodu samo jednog krpelja vrlo mala. Opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja stoga se cijepljenje protiv KME preporučuje osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici) kao i osobama koje povremeno borave u gore navedenim područjima (izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti). Cijepljenje se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda, a detaljne informacije dostupne su pozivom na broj telefona 01/ 46 96 125.
Izvor: Štampar.hr
