Meditacija osvješćivanja pomaže bolesnicima s MS-om

Meditacija, strarija zena

Osobe koje boluju od multiple skleroze mogle bi meditacijom ublažiti simptome popratnih tegoba ove bolesti: depresiju i umor, pokazalo je američko istraživanje.

Multipla je skleroza sporo napredujuća bolest središnjeg živčanog sustava koja se u 70 posto oboljelih pojavljuje između 20. i 40. godine života, i to najčešće između 20. i 30. godine. Bolest je dvaput učestalija u žena nego u muškaraca, no u muškaraca češće ima teži klinički tijek.

Najčešći početni simptomi multiple skleroze su smanjenje vida na jednom oku s popratnim bolom pri pokretanju oka, trnjenje ili gubitak osjeta u pojedinim dijelovima tijela, nespretnost pri rukovanju predmetima i sl.

Kod 65 posto ispitanika švedske studije koji su bolovali od multiple skleroze zamijećeni su ozbiljna depresija, tjeskoba ili umor. Ovaj postotak podcrtava važnost tretiranja popratnih tegoba MS-a. Ispitanici koji su osam tjedana slušali predavanja o meditaciji osvješćivanja uspjeli su smanjiti simptome umora i depresije te ukupno poboljšati kvalitetu svog života u odnosu na osobe koje boluju od ove bolesti, ali koje nisu bile upoznate s meditacijom. Pozitivni su se učinci nastavili barem šest mjeseci.

Program meditacije uključivao je razvijanje svjesnosti sadašnjeg trenutka bez osuđivanja sudionika, koji su svakodnevno "vježbali" 40 minuta.

Ispitanici koji su vježbali ovakvu vrstu meditacije smanjili su svoje simptome depresije za čak 30 postu u odnosu na ispitanike koji su samo primili osnovnu zdravstvenu njegu za MS i nisu meditirali.

"Multipla skleroza je nepredvidiva bolest. Ljudi se mogu mjesecima dobro osjećati, a tada imati napadaj koji moža smanjiti njihovu sposobnost rada ili brige o obitelji. Meditacija osvješćivanja može pomoći osobama s MS-om kako bi se bolje mogle nositi s ovim promjenama. Povećano osvješćivanje u svakodnevici može također pridonijeti realističnijem osjećaju kontrole, kao i većem cijenjenju pozitivnih iskustava koja su i dalje dio života", objasnio je dr. Paul Grossman iz Sveučilišne bolnice u Baselu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Američke akademije neurologije Neurology®.

K. Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!