Može li krioterapija biti učinkovita kod reumatoidnog artritisa, demencije i depresije?

Jennifer Aniston

Coolsculpting je sve popularniji tretman u klinikama za estetsku kirurgiju, a krioterapija se već dokazala i u dermatologiji, no može li biti učinkovita i kod reumatoidnog artritisa, demencije ili depresije?

Krioterapija je tretman hlađenjem, kojim se najčeše tretiraju neka kožna oboljenja, poput virusnih bradavica, kondiloma, seborejičkih i aktiničkih keratoza, potom različita uganuća, otekline i istegnuća mišića, reumatske tegobe.

Ledena krioterapija liječi bol i ozljede, uklanja celulit i olakšava mršavljenje

Produljenje životnog vijeka stanica

Krioterapija ili korištenje niskih temperatura u medicinske svrhe poznato je još od 17. stoljeća, a osnovna je svrha produljiti životni vijek stanicama, smanjiti upalne procese, smanjiti bolove, poboljšati krvotok..., pa se, osim kod povreda i u dermatologiji, gdje je primjena najčešća, u posljednje vrijeme sve više koristi i u poliklinikama za estetsku kirurgiju u svrhu mršavljenja.

“Coolsculpting” ili tretman za topljenje masnih naslaga i smanjivanje obujma na kritičnim točkama, poput stražnjice, trbuha, bedara ili podbratka, postao je hit među ženama. Zahvaljujući izlaganju tijela niskim temperaturama lako mršave i brojne poznate zvijezde poput Jessice Albe, Jennifer Aniston, Demi Moore...

Isto tako su sve popularnije i kriosaune, komore ili kade u kojima se osoba “kupa” u parama dušika. Riječ je o tretmanu kratkotrajnog izlaganja tijela niskim temperaturama, koje dosežu i do minus 190 stupnjeva, a koji su najviše prigrlili sportaši, jer im pruža brz oporavak nakon treninga i u slučaju ozljeda. Tretman u kriosauni traje tri minute, no osoba može izaći u bilo kojem trenutku i utopliti se. Budući da glava nije u komori, osoba normalno diše, a u kriosaunu ulazi gola, u donjem rublju ili u kupaćem kostimu.

U članku objavljenom u časopisu “Frontiers in Physiology”, znanstvenici kažu kako krioterapija pokazuje najbolje učinke kod upalnih stanja, od oporavka mišića nakon napornog treninga do težih stanja. Za osobe s reumatskim oboljenjima ili one koji pate od fibromialgije (kronične boli u mišićima i ligamentima nepoznatog uzroka), krioterapija se preporučuje kao dodatan tretman uz uobičajno liječenje.

Rane najbolje zacijele na zraku, čitanje u mraku šteti očima... mitovi u koje vjerujemo!

Jedna njemačka studija obuhvatila je 120 pacijenata s reumatoidnim artritisom. Nakon krioterapije kod većine pacijenata bol se značajno smanjila i olakšanje je nastupilo u prosjeku nakon 90 minuta od tretmana. Slično je bilo i s 60 osoba koje pate od fibromialgije. Većina njih je rekla kako su im se bolovi smanjili, kao i broj simptoma koji uobičajeno prate ovo stanje, uključujući umor, depresiju, anksioznost, probavne probleme, šum u ušima, osjetljivost na dodir, probleme sa spavanjem, slabu koncentraciju...

Inače, oboljeli od fibromialgije imaju dva do tri puta veće količine supstancije P, neuroprijenosnika koji sudjeluje u slanju bolnih poruka kroz živčani sustav. Iako se ne može otkriti uzrok boli, ovo stanje ozbiljno narušava kvalitetu života oboljelih, koji se nerijetko moraju suočavati i s osudom okoline, jer ih nazivaju umišljenim bolesnicima.

Ankilozantni spondilitis, bolest vezivnog tkiva u kojoj se javlja upala kralješnice i velikih zglobova, što dovodi do ukočenosti i bolova, još je jedno područje gdje bi krioterapija mogla pozitivno djelovati.

Poboljšava memoriju i raspoloženje

“Bolest najčešće počinje polagano i postupno. Bolesnik se najčešće žali na jutarnju zakočenost u donjem dijelu leđa – u križima. Bolesnik teško okreće glavu, teško se pregiba prema naprijed, teško se odijeva, a osobito teško navlači nogavice. Neki bolesnici ovu pojavu opisuju kao ukočenost (treba im vrijeme da se razgibaju), neki kao zamrznutost, poneki spominju samo nespretnost pri uobičajenim svakodnevnim radnjama nakon razdoblja malo duljeg mirovanja. U neliječenih se bolesnika razdoblje zakočenosti produžava, pa može trajati od pola sata pa sve do nekoliko sati ili tijekom cijelog dana. Tijekom vremena zbog upale kralješci međusobno sraštavaju, što ograničava pokretnost i dovodi do ukočenosti kralježnice i invaliditeta”, pojašnjavaju na internetskim stranicama Udruge Remisija.

Veliki broj bolesnika, kažu u ovoj Udruzi, žali se na nespecifične tegobe poput umora i osjećaja iscrpljenosti, ali i na gubitak apetita i tjelesne težine.

U članku objavljenom 2018. u časopisu ”Mediators of Inflammation” znanstvenici su objavili i kako se krioterapija pokazala učinkovitom kod plakova ili zadebljanja koja prate aterosklerozu te kod oksidativnog stresa, stanja u organizmu koje se javlja kada štetni slobodni radikali nadvladaju mehanizme antioksidativne zaštite organizma.

Poboljšanje memorije i raspoloženja još su neke od potencijalnih koristi ovog tretmana, posebice kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjima poput gubitka pamćenja bez drugih simptoma demencije. Kod njih su primijetili značajno poboljšanje u kognitivnim funkcijama, prije svega u pamćenju. I kod osoba s depresijom, nakon tri tjedna “terapije” hlađenjem, došlo do poboljšanja stanja.

Što će vam se dogoditi ako u krevet idete gladni? Stručnjaci ističu ovih 7 stanja

D. Petrov/magazin Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!