Multipla skleroza - kako je prepoznati i liječiti

Mozak žena glava razmišljanje kreativnost posao multipla skleroza shutterstock 305459183

Poznata je kao “bolest s tisuću lica” jer je nije lako dijagnosticirati, uzrok joj nije posve razjašnjen, a tijek bolesti teško je predvidjeti.

U ranom stadiju multiple skleroze mogu se pojaviti umor, gubitak snage (mišićna slabost u jednom ili više udova), trnci, ukočenost, bol, smanjenje oštrine vida i “miješanje” boja, dvoslike, nestabilnost u hodu, vrtoglavica, otežana kooordinacija pokreta, tremor (drhtanje), smetnje kontrole mokrenja i stolice, otežana koncentracija, tjeskoba, depresija, seksualne poteškoće... Simptomi često “dođu i prođu” u nekoliko dana, pa mnogi bolesnici u početku ne traže medicinsku pomoć.

Složena dijagnostika

Multipla skleroza (MS) je kronična upalna i degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava, a oštećenja mogu zahvatiti mozak i kralježničku moždinu. Multipla skleroza oštećuje mijelinske ovojnice koje prenose impulse odnosno podražaje između živčanih stanica. Na mjestima nestanka mijelinske ovojnice nastaju ožiljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija. Takvi ožiljci uzrokuju raznovrsne, gore spomenute simptome, a kako bolest uzima maha, tjelesne funkcije mogu se pogoršati do teške invalidnosti.

Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, ovisno o tome koji je dio središnjeg živčanog sustava najviše pogođen oštećenjem, pa bolest nema nikakav “obrazac” po kojemu bi se lako mogla prepoznati. U dijagnostici najviše pomaže analiza likvora (tekućine koja obavija mozak i kralježničnu moždinu) te magnetska rezonanca (MR) mozga i/ili kralježnice pomoću koje se mogu vidjeti područja upale i oštećenja mijelinske ovojnice.

Najčešća u zapadnjačkom društvu

Uzroci multiple skleroze su nepoznati, no smatra se da je to autoimuna bolest kod koje organizam pogreškom proizvodi antitijela koja napadaju mijelinske ovojnice. Također se smatra da nastanak multiple skleroze (MS) mogu potaknuti nasljedna sklonost, stres, nepravilna prehrana i utjecaji okoliša. Neki znanstvenici zastupaju teoriju prema kojoj virusi i bakterije potiču razvoj MS-a.

Multipla skleroza pojavljuje se u cijelom svijetu, ali najčešća je u sjevernijim krajevima Europe i SAD-a, dok je vrlo rijetka u tropima i na Dalekom istoku. Stoga se pretpostavlja da na MS utječe klima, ali i način života - primjerice, na Dalekom istoku prehrana je mnogo bogatija esencijalnim masnim kiselinama (riba i plodovi mora, sjemenke i prirodna biljna ulja) koje djeluju protuupalno i važne su za zdravlje živčanog sustava.

U 4 koraka do savršeno pripremljene ribe!

Pravodobnim liječenjem može se izbjeći invalidnost

MS se može pojaviti u svakoj dobi, no najčešća je između 20. i 45. godine. Žene obolijevaju 2-3 puta češće od muškaraca.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od multiple skleroze boluje otprilike 6000 ljudi te da mnogi od njih ne znaju koje su im mogućnosti liječenja na raspolaganju, niti je terapija dostupna svim bolesnicima. Iako zasad ne postoji “konačan” lijek za multiplu sklerozu, oboljelima mogu pomoći mnogi lijekovi koji sprečavaju pogoršanje bolesti, primjerice interferon i glatiramer acetat. Tijek bolesti teško je predvidjeti jer se često izmjenjuju pogoršanja i poboljšanja, no pravodobnim liječenjem pojava invaliditeta može se “odgoditi” 20 do 30 godina ili se čak može posve spriječiti.

Uz različite lijekove koji ublažuju simptome i/ili onemogućuju pogoršanje bolesti, pomaže i umjerena tjelesna aktivnost (npr. plivanje, joga) i fizikalna terapija odnosno vježbanje uz pomoć fizioterapeuta.

Za što je sve plivanje korisno?

Foto: Shutterstock  

I. V. 

 Prati nas na Viber Public Chatu!