Prim. Verica Kralj za Ordinaciju.hr otkriva koje čimbenike rizika najčešće podcjenjujemo, kada treba početi kontrolirati zdravlje srca i kako smanjiti rizik od bolesti.
Bolesti srca i krvnih žila desetljećima su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, a iako se smrtnost posljednjih godina smanjuje, kardiovaskularne bolesti i dalje odnose tisuće života godišnje. Pritom velik dio rizika proizlazi iz čimbenika na koje možemo utjecati – od visokog krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi do pušenja, nepravilne prehrane i manjka kretanja. Koliko danas brinemo o zdravlju srca, koje rizike najčešće podcjenjujemo i što možemo učiniti kako bismo bolest spriječili ili otkrili na vrijeme, razgovarali smo s prim. Vericom Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljicom Odjela za srčanožilne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kardiovaskularne bolesti i dalje su među vodećim uzrocima smrti u Hrvatskoj. Kako danas izgleda slika zdravlja srca u Hrvatskoj i koji su najveći problemi koje uočavate?
Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na svjetskoj razini. Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje, ako se ne zaustave sadašnji trendovi.
I u Hrvatskoj su KVB vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. U 2025. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 19.852 osoba, odnosno 39,7% od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su KVB uzrok smrti 44% umrlih žena (11.020) te 35,4% umrlih muškaraca (8.832). Vodeće dijagnostičke podskupine su hipertenzivne bolesti s udjelom od 10,8% (5.405) i ishemijska bolest srca s udjelom od 10,5% (5.227) u ukupnom mortalitetu.
U posljednjih gotovo dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a i uzrok su 24% svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života). U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 524,1/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.
Kardiovaskularne bolesti, kao prvi uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj, predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem na kojeg je potrebno odgovoriti jačanjem preventivnih aktivnosti, edukacijom stručne i opće javnosti te organiziranjem sustavnog programa prevencije, odnosno Nacionalnog programa prevencije KVB. U Hrvatskoj postoji problem visoke prevalencije čimbenika rizika, kao što su nepravilna prehrana, korištenje duhana, tjelesna neaktivnost, štetna upotreba alkohola, visok kolesterol, dijabetes i pretilost.
Postoje problemi koji usporavaju napretke u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, poput preopterećenosti i manjka obiteljskih liječnika, kao i nedovoljno prepoznavanje uloge medicinske sestre u zdravstvenoj skrbi, posebno u edukaciji pacijenata o rizičnim čimbenicima za kardiovaskularne bolesti. Govoreći o primarnoj prevenciji, važno je educiranje i motivacija pacijenata, pri čemu je potrebna interdisciplinarnost struka. Govoreći o sekundarnoj prevenciji, postoji problem nedovoljnog uključivanja pacijenata u rehabilitaciju, redovitog i kontinuiranog uzimanja terapije nakon što se bolest pojavi te praćenje ishoda u liječenju bolesti. U postizanju željenih ciljeva, naglašena je važnost odgovornosti i suradljivosti pacijenata, kao i uloga medija u informiranju javnosti o svim aspektima brige za vlastito zdravlje.
Koji su čimbenici rizika za bolesti srca kod nas najrašireniji, a koje ljudi najčešće podcjenjuju?
Nažalost, vrlo su rašireni bihevioralni čimbenici rizika, odnosno ponašajni čimbenici rizika, kao što su nepravilna prehrana, korištenje duhana, tjelesna neaktivnost. Ovakva ponašanja mogu dovesti do povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, koji se mogu mjeriti i tako procijeniti rizik pojedinca od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Ovo su čimbenici rizika na koje možemo djelovati (izmijeniti ih, kontrolirati ili liječiti), a postoje i čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati, kao što su starija životna dob, muški spol i obiteljska sklonost, a važno ih je poznavati, kako bi mogli preventivno djelovati. Ljudi podcjenjuju ponašajne čimbenike rizika, misleći kako se bolest neće baš njima dogoditi te da životne navike nisu toliko štetne. S druge strane kad se već razviju metaboličke promjene, poput visokog kolesterola, visokog krvnog tlaka, ljudi nisu svjesni tih promjena, jer te bolesti ne moraju pokazivati simptome sve dok se već ne razviju komplikacije na organskim sustavima. Tako hipertenziju nazivamo tihim ubojicom, jer najčešće nema simptoma i otkriva se slučajno ili nakon što se razvije komplikacija hipertenzije.
Mnoge bolesti srca razvijaju se godinama bez jasnih simptoma. Kako osoba može znati da je vrijeme za provjeru kardiovaskularnog zdravlja i koje bi osnovne parametre trebalo redovito kontrolirati?
Važno je u odrasloj dobi početi kontrolirati čimbenike rizika, bilo kroz sistematske preglede, bilo javljanjem svom liječniku obiteljske medicine. Redovito treba provjeravati visinu krvnog tlaka te razine kolesterola i šećera u krvi – mjere važne za određivanje i kontrolu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Preporučene normalne vrijednosti su:
- Krvni tlak ispod 140/90 mm/Hg
- Ukupni kolesterol ispod 5 mmol/l
- LDL kolesterol ispod 3 mmol/l
- Glukoza ispod 6 mmol/l
- Tjelesna težina – indeks tjelesne mase između 20-25kg/m2
Ukoliko osoba već ima neku postojeću KVB, dijabetes i slično, te vrijednosti treba još smanjiti, sukladno važećim smjernicama.
Koliko je važno redovito mjeriti krvni tlak i koje vrijednosti ne bismo trebali ignorirati?
Hipertenzija (povišen krvni tlak) je ozbiljno medicinsko stanje koje značajno povećava rizik od bolesti srca, mozga, bubrega i drugih organa. Visoke vrijednosti krvnoga tlaka često se zamijete tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima. Stoga je od velike važnosti edukacija javnosti o potrebi prepoznavanja ranih simptoma i redovite kontrole krvnog tlaka.
Visoki krvni tlak jedan je od najvećih uzroka srčanog i moždanog udara. Obično nema simptoma, stoga je važno redovito ga kontrolirati i ako je potrebno, poduzeti potrebne mjere za smanjenje tlaka, što može uključivati promjene u prehrani, povećanu tjelesnu aktivnost i lijekove. Hipertenzija jest stanje u kojem je trajno povišen gornji (sistolički) tlak iznad 140 mmHg i/ili u kojem je trajno povišen donji (dijastolički) tlak iznad 90 mmHg. Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Za dijagnozu hipertenzije potrebno je na ispravan način više puta kroz dulje vrijeme, u mirovanju, izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mmHg. Optimalni krvni tlak definiramo kao vrijednost nižu od 120 mmHg za sistolički krvni tlak. Hipertenziju općenito definiramo kao sistolički krvni tlak od 140mmHg, i/ili dijastolički krvni tlak jednak ili veći od 90mm/Hg. Sistolički krvni tlak je maksimalni pritisak u arterijama u trenutku u kojem se srce kontrahira. Dijastolički krvni tlak je minimalni pritisak u arterijama između srčanih kontrakcija. Ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.
Prema procjenama 18% svih smrti na razini svijeta pripisivo je hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi). Četiri od deset odraslih osoba iznad 25 godina u svijetu ima povišeni krvni tlak. Nažalost, gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Jedan od razloga tako lošoj kontroli hipertenzije je što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak. Naime, mjerenje tlaka je osnova kako u postavljanju dijagnoze tako i u praćenju učinka terapije.
Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka, međutim treba podići razinu svijesti opće populacije o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka. Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.
Koliko se srčani i moždani udar mogu spriječiti promjenom životnih navika? Koje bi tri promjene odrasla osoba trebala napraviti ako želi dugoročno smanjiti svoj kardiovaskularni rizik?
Povoljna je činjenica da se većina KVB može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, tako je moguće spriječiti čak do 80% prijevremenih smrti. Uklanjanjem rizičnih čimbenika kao što su pušenje, alkohol, nezdrava prehrana te nedovoljna tjelesna aktivnost kao i pravodobnim ranim otkrivanjem i liječenjem hipertenzije, dislipidemije i dijabetesa može se bitno unaprijediti kardiovaskularno zdravlje, odnosno smanjiti kardiovaskularni pobol i smrtnost. Kao pojedinci možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a kod već postojećih bolesti, redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika.
Kada govorimo o tjelesnoj aktivnosti, često se spominje preporuka od najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno. Mora li to biti strukturirano vježbanje ili se računaju i brzo hodanje, vožnja bicikla, stepenice i druge svakodnevne aktivnosti?
Za poboljšanje i održavanje zdravlja potrebno je barem 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu. Odrasli (u dobi od 18 do 65 godina) i starije osobe (65+) trebali bi težiti barem 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili najmanje 75 minuta tjelesne aktivnosti visokog intenziteta svaki tjedan. To ne treba biti strukturirano vježbanje već se računaju i brzo hodanje, vožnja bicikla, korištenje stepenica umjesto dizala i druge svakodnevne aktivnosti.
Djeca i adolescenti trebali bi se svakodnevno baviti tjelesnom aktivnošću umjerenog do jakog intenziteta najmanje 60 minuta. Tjelesna aktivnost također je odličan način za oslobađanje od stresa i kontroliranje svoje težine, dva važna čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Kako bi trebala izgledati prehrana za zdravo srce? Koje namirnice posebno preporučujete, a koje treba ograničiti?
Zdrava prehrana trebala bi uključivati širok izbor neprerađene i svježe hrane, uključujući puno voća i povrća (najmanje pet porcija svaki dan), raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, orašaste plodove i hranu s niskim udjelom zasićenih masti, šećera i soli. Treba pripaziti na unos procesuirane, prerađene hrane, koja često sadrži visok udio soli. Treba izbjegavati konzumaciju alkohola i piti dovoljno vode tijekom dana. Potrebno je izbjegavati alkohol. Kao i kod duhana, ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola, a štetni učinci alkohola daleko nadmašuju sve potencijalne zaštitne koristi. Iako smanjenje konzumacije može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dokazi pokazuju da je za zdravlje najbolje uopće ne konzumirati alkohol.
Postoje li razlike u simptomima i kardiovaskularnom riziku žena i muškaraca?
Kardiovaskularne bolesti na razini svijeta, svake godine uzrokuju 30% smrtnih slučajeva kod žena – što je više nego dvostruko veći broj smrtnih slučajeva u usporedbi sa svim oblicima raka zajedno. Mogu pogoditi žene bilo koje dobi. Ipak, kardiovaskularne bolesti kod žena i dalje su nedovoljno istražene, prepoznate, dijagnosticirane i liječene. To je prvenstveno posljedica raznih zabluda, uključujući rašireno mišljenje da kardiovaskularne bolesti češće pogađaju muškarce nego žene.
Neki simptomi srčanih bolesti kod žena mogu se razlikovati od onih kod muškaraca, zbog čega se ženama češće postavlja pogrešna dijagnoza ili se njihovi simptomi pogrešno pripisuju anksioznosti. Činjenica da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u kliničkim ispitivanjima jedan je od razloga nedovoljne osviještenosti pacijentica i liječnika o simptomima i kliničkoj slici kardiovaskularnih bolesti specifičnima za žene. Postoji hitna potreba za boljim razumijevanjem kardiovaskularnih bolesti kod žena, kako među zdravstvenim djelatnicima tako i u široj javnosti. Što žene više znaju o srčanim bolestima, to imaju veće izglede za njihovo uspješno svladavanje.
Nekoliko glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti pogađa i žene i muškarce, uključujući visoki krvni tlak, nezdravu prehranu, pretilost, tjelesnu neaktivnost i visoku razinu kolesterola. No, drugi čimbenici rizika mogu imati veću ulogu u razvoju kardiovaskularnih bolesti kod žena: dijabetes, pušenje, menopauza, komplikacije u trudnoći.
Najčešći simptom srčanog udara, i kod muškaraca i kod žena, jest određeni oblik boli, pritiska ili nelagode u prsima. No, bol u prsima nije uvijek najuočljiviji simptom, osobito kod žena, koje taj osjećaj češće opisuju kao pritisak ili stezanje u prsima. Ponekad uopće ne osjećaju bol u prsima.
Kod žena bol može biti difuznija te se širiti na ramena, vrat, čeljust, ruke, trbuh i leđa. Žene mogu osjećati bol nalik žgaravici ili probavnim smetnjama, a mogu se javiti i neobjašnjiva tjeskoba, mučnina, vrtoglavica, nedostatak zraka, lupanje srca i hladan znoj.
Srčanom udaru u žena može prethoditi neobjašnjiv umor. Za razliku od muškaraca, žene češće osjećaju simptome dok miruju, obavljaju uobičajene dnevne aktivnosti ili čak dok spavaju.
Studije su pokazale da su žene izložene većem riziku od nepovoljnih ishoda nakon srčanog udara nego muškarci. Budući da se simptomi srčanog udara kod žena mogu razlikovati od onih kod muškaraca, bolest srca može im se rjeđe dijagnosticirati. Prepoznavanje simptoma prvi je korak u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti.
Kada obiteljska povijest bolesti srca znači da trebamo ranije ili češće kontrole?
Ukoliko u obiteljskoj anamnezi postoje podaci o prijevremenoj smrti zbog KVB u prvih srodnika i to u muškaraca prije 55 godina, a u žena prije 65 godina, potrebne su ranije i češće kontrole.
Koju biste poruku o zdravlju srca voljeli da čitatelji zapamte nakon Svjetskog dana srca?
Ovogodišnja tema Svjetskog dana srca nastavlja se na prošlogodišnju temu i slogan: ”Ne propusti niti jedan otkucaj”, a sve kako bi se upozorilo na činjenicu da ljudi diljem svijeta prerano umiru od kardiovaskularnih bolesti, uskraćujući sebi i svojim najmilijima dragocjene zajedničke trenutke. Poruka Svjetskog dana srca skreće pozornost na to da je velik dio oboljenja i smrti moguće spriječiti: ranim otkrivanjem, pridržavanjem liječničkih uputa i promjenom životnih navika mnogi od nas zaista mogu očuvati svoje zdravlje i ne moraju „propustiti otkucaje“ koji ih tek čekaju.
Kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima, puno je toga u našim rukama. Svaki otkucaj srca je važan, stoga započnimo s malim promjenama u životnim navikama, te učinimo veliki napredak za zdravlje srca!
(Razgovarala: Ida Balog)
