Nove smjernice za prehranu dijabetičara znače i još manje ugljikohidrata! Što jesti, a što izbjegavati?

rezanje kalorija, zdrava prehrana

Umjerenost, hodanje i prava hrana najbolji su lijek”, govorio je Hipokrat, no u suvremeno doba radimo upravo suprotno, pa su bolesti uzrokovane neumjerenošću, neaktivnošću i prekomjernom prehranom vodeći uzroci pobola i smrtnosti suvremenog čovječanstva.

Najnovije smjernice Američke dijabetičke asocijacije (ADA) potvrđuju mudrost antičkih liječnika dokazujući njihova saznanja znanstvenim dokazima o ulozi prehrane i tjelesne aktivnosti u sprečavanju i liječenju mnogih bolesti. Cilj je konsenzusa tih smjernica iz 2019. pružiti medicinskim stručnjacima, utemeljeno na dokazima iz više od 350 znanstvenih studija, potrebu individualizacije prehrambene terapije za sve odrasle osobe s dijabetesom ili predijabetesom, objašnjava dr. Manja Prašek, umirovljena internistica dijabetologinja, prije voditeljica Dijabetološkog odjela Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, a sada predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva.

Planirate smršaviti? Evo kako će gubitak kilograma okrenuti vaš život naglavačke

"Dosadašnje upute o prehrani zasnivale su se na primjeni veće količine ugljikohidrata, od 50 do 60 posto, a manjeg unosa masti, do 30 posto, i bjelančevina, do 20 posto. Iako su ugljikohidrati glavni izvor energije za naše tijelo, oni znatno utječu na porast glukoze u krvi. Zbog toga su mnogi postupno smanjivali unos ne samo jednostavnih ugljikohidrata nego i složenih te tako unosili znatno manje ugljikohidrata nego što je bilo preporučeno. Također, zbog štetnog utjecaja masnoća na pojavu ateroskleroze, ali i njihove velike kalorijske vrijednosti, nastale su dijete s vrlo malim udjelom masti. Neke prehrane temeljene su na unosu veće količine mesa i povrća, a izbjegavaju žitarice i mliječne proizvode. Kako bi se dobio uvid u efikasnost pojedinih oblika prehrane, praćena su istraživanja koja su provedena primjenom potpuno različitih prehrana i praćeni njihovi rezultati. U analizu su uvrštene studije koje su ispitivale učinkovitost mediteranske prehrane, vegetarijanske i veganske prehrane, prehrane s malo masnoća i vrlo malo masnoća, s malo ugljikohidrata i vrlo malo ugljikohidrata, prehrana namijenjena reduciranju krvnog tlaka i paleo prehrana. Rezultati su pokazali da izbjegavanje ugljikohidrata, naročito jednostavnih šećera, bijelog brašna, tjestenine i bijele riže, dakle namirnica visokog glikemijskog indeksa (GI), pomaže u boljoj regulaciji. Dakle, preporuke se temelje na manjem unosu (do 45 posto) ugljikohidrata nego što je dosad bilo preporučeno. Preporučuje se unos složenih ugljikohidrata, i to uglavnom iz povrća, cjelovitih žitarica, voća i mlijeka, s naglaskom na povećan unos vlaknaste hrane u prehrani", govori dr. Prašek.

Što izbjegavati?

Nadalje, preporučuje se dnevni unos bjelančevina od 16 do 20% od bijelog mesa i ribe, obranog i prerađenog mlijeka, a masnoća od 30 do 40 posto biljnog porijekla ili iz sjemenki (mononezasićene masne kiseline), a što manje zasićenih masnoća životinjskog porijekla.

"Preporučuje se izbjegavanje korištenja transmasnih kiselina koje nastaju pri prženju i pečenju hrane na ulju velikim zagrijavanjem ili u proizvodnji hrane za stabilnost, mazivost, otpornost na kvarenje („fast food“, torte, kolači, grickalice, margarin). Također se preporučuje da se izbjegavaju pića s dodanim šećerom i gazirana pića, a u malim količinama koriste sokovi bez šećera jer ionako sadrže velike količine šećera iz voća. Unos soli potrebno je ograničiti na manje od tri grama dnevno", govori dr. Prašek i napominje da su svi navedeni oblici prehrane prihvatljivi dok se hranom dobiva pravilna raspodjela makronutrijenata i mikronutrijenata, osoba ostaje zdrava a ciljevi liječena su postignuti.

Tako su rezultati analiziranih studija pokazali poboljšanje u regulaciji šećerne bolesti, krvnog tlaka i reduciranju kolesterola te smanjenju tjelesne težine. Zaključeno je da je potrebno primijeniti prehranu koja najviše odgovara pojedincu te je individualno prilagoditi tako da je on želi i može primijeniti.

Prehrambena terapija

Liječnica ističe da čvrsti dokazi govore o učinkovitosti i isplativosti prehrambene terapije kao osnovne sastavnice kvalitetne skrbi o dijabetesu, uključujući njezinu neizostavnu integraciju u liječenje bolesti. Promicanje pravilne i zdrave prehrane ima za cilj poboljšanje općeg zdravlja osobe koja boluje od šećerne bolesti ili ima predijabetes poboljšanjem razine HbA1c (mjere koja ukazuje na dugoročnu regulaciju šećerne bolesti), krvnog tlaka i kolesterola, postizanje i održavanje ciljane tjelesne težine te odgađanje ili sprečavanje kroničnih komplikacija bolesti. Edukaciju o prehrani potrebno je provoditi individualnim pristupom uvažavajući potrebe i navike svakog pojedinca te postupnim promjenama štetnih navika utjecati na pozitivnu promjenu ponašanja oboljelog.

Potrebno je pronaći oblik pravilne i raznovrsne prehrane kojeg će se bolesnik moći i željeti pridržavati i koja će mu pružati zadovoljstvo.

Neizostavno je upoznati bolesnika s praktičnim savjetima za svakodnevnu pripremu hrane (radionice za pripremu hrane). Edukaciju treba provoditi kvalificirano osoblje bilo da se radi o educiranoj medicinskoj sestri ili nutricionistu.

Dijabetes, infekcije dišnih putova... Što sve loš zadah može otkriti o vašem zdravlju?

"Mnoge su studije dokazale da pridržavanje uputa o pravilnoj prehrani znatno utječe na poboljšanje u regulaciji bolesti, a u mnogim slučajevima čak i bolje nego primjena lijekova. U tipu 2 šećerne bolesti razina HbA1c već nakon 3 do 6 mjeseci pridržavanja poboljšava se za dva posto, a u tipu 1 za 1,9 posto. Moguće je znatno, čak do 50 posto, smanjiti pojavnost šećerne bolesti i predijabetesa, a također i pojavu kardiovaskularnih bolesti. Smanjuju se troškovi liječenja zbog poboljšane regulacije bolesti i manje incidencije komplikacija, a zbog manjeg korištenja lijekova, manje su potrebe za medicinskim intervencijama što sve vodi u smanjenje troškova liječenja. Postizanjem općeg poboljšanja podiže se i poboljšanje kvalitete života svakog bolesnika " nabraja dr. Prašek.

Ciljevi terapije prehranom

• Osnovni cilj je individualnim pristupom i na temelju uzimanja podataka o dosadašnjim prehranim navikama (anamneza prehrane) pronaći najprikladniji oblik kojeg će se bolesnik moći i htjeti pridržavati;

• Poticati zadovoljstvo bolesnika izborom raznovrsne i pravilne prehrane kroz edukativne radionice, obnavljanjem edukativnih procesa i prilagodbe na promjene životnih potreba;

• Promicati i podržavati pravilne prehrambene navike u raznovrsnosti i količini namirnica koja će imati za konačni cilj smanjenje HbA1c, krvnog tlaka, kolesterola i smanjenje prekomjerne tjelesne težine.

• Ne postoji univerzalni niti idealni postotak omjera ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća koji je potreno prehranom unijeti tijekom 24 sata. Postoje samo individualne potrebe, sklonosti i metabolički ciljevi.

Praktični savjeti za pravilnu terapijsku prehranu:

• Prehranu bazirati na povrću, voću, cjelovitim žitaricama i proizvodima od obranog mlijeka

• U svakom obroku poželjno je konzumirati jednu namirnicu s niskim GI

• Namirnice s visokim GI indeksom zamijeniti za one s niskim (npr. integralna riža umjesto bijele; graham kruh umjesto bijelog itd.)

• Međuobroci bi također trebali imati niski GI indeks te smanjenu količinu masnoća životinjskog porijekla

• Pri kupovanju gotovih namirnica obratiti pozornost na količinu i sastav hranjivih tvari i kalorijsku vrijednost

• Oprez s namirnicama namijenjenim dijabetičarima (ne sadrže šećer, ali mogu sadržavati visoke količine masnoća i drugih jednostavnih brzorazgradivih ugljikohidrata)

• Proizvodi s oznakom 'bez dodatka šećera' - primjerice, voćni sokovi - svejedno sadrže određeni udio voćnog šećera

• Izostavljeni obrok može uzrokovati hipoglikemiju i veliku glad što uzrokuje prekomjerno uzimanje hrane u slijedećem obroku

Zašto se debljate? Liječnik objašnjava kada je razlog prehrana, a kada bolest

Autor: Romana Kovačević Barišić/Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock, Pixsell

 Prati nas na Viber Public Chatu!