Očne alergije: Kako lakše prebroditi najteže razdoblje?

oko

Jedini način za sprečavanje nastanka alergijskih konjunktivitisa bio bi potpuno izbjegavanje dodira alergena nošenih zrakom s površinom oka.

Broj osoba koje boluju od očnih alergija posljednjih godina nezaustavljivo raste, pa one danas pogađaju više od petine opće populacije u razvijenim zemljama. Treće nacionalno istraživanje zdravlja i prehrane NHANES III u SAD-u pokazalo je da je čak 40 posto odraslih osoba iskusilo simptome očne alergije, poput svrbeža i suzenja.

Kako nastaje alergija?

Kod alergija naš imunološki sustav postaje preosjetljiv, pa neadekvatno reagira na inače bezopasne tvari. Imunološki sustav koji uredno funkcionira štiti nas od bolesti tako što uništava štetne mikroorganizme koji uđu u organizam.

Nažalost, kod alergija imunološki sustav napada bezopasne tvari poput peludi, prašine, životinjske dlake, hrane ili lijekova izazivajući upalu.

Upala je najčešće lokalizirana na područje gornjih dišnih puteva, očiju, kože ili probavnog trakta, ali može zahvatiti i cijeli organizam kao što je to slučaj kod vrlo opasnog anafilaktičnog šoka. Osnovni simptom svih lokaliziranih alergijskih upala je svrbež.

Sezonski i cjelogodišnji alergijski konjunktivitis

Sezonski alergijski konjunktivitis najčešća je očna alergija. Obično se pojavljuje u sklopu tzv. peludne groznice koja se stručno naziva sezonski rinokonjuktivitis. Rinokonjunktivitis inače na latinskom znači upala sluznica nosa i oka.

Iako sezonski konjuktivitis nije posebno opasan po oči, neugodni simptomi svrbeža, natečenosti i suzenja oka jako smanjuju kvalitetu života pogođenih osoba. U usporedbi s bakterijskim i nekim virusnim konjunktivitisima, intenzitet crvenila spojnica kod alergija je nešto manji. Sezonski konjunktivitis najčešće je potaknut pojavom peludi nošene zrakom tijekom proljeća i ljeta.

Cjelogodišnji alergijski konjunktivitis ima nešto blaže simptome. Simptomi traju cijelu godinu, uz pogoršanje koje često nastupa na jesen. Naime, izloženost grinjama i alergenima gljiva veća je u vlažnim dijelovima godine.

Ostale očne alergije

                konjuktivitis velikih papila

Konjunktivitis velikih papila karakteriziran je tzv. divovskim papilama koje se tijekom očnog pregleda vide na spojnici unutrašnjeg dijela vjeđa. Najčešće je uzrokovan dugotrajnim izlaganjem nositelja mekanih kontaktnih leća bjelančevinama, konzervansima i drugim potencijalnim alergenima, iako može nastati i kod pacijenata koji nose tvrde plinopropusne leće, očne proteze ili imaju zaostale šavove na površini oka. Pacijenti najčešće osjećaju svrbež nakon skidanja leća, više sekreta nakon buđenja te smanjenu toleranciju i nemogućnost dužeg nošenja kontaktnih leća.

Vernalni keratokonjunktivitis je nešto teži oblik alergijske upale očiju. Osim sluznice oka, često zahvaća i rožnicu pa može ugroziti vid. Najčešće nastaje kod mlađih muških osoba koje žive u područjima s toplom i suhom klimom gdje je velika izloženost sunčevom ultraljubičastom zračenju. Kod većine postoji sklonost drugim alergijskim bolestima, poput kožnih ekcema u dojenačkoj dobi ili astme kasnije u djetinjstvu. Najčešće spontano nestane nakon puberteta.

Potencijalno loše posljedice po vid može izazvati i tzv. atopijski keratokonjunktivitis koji nastaje kod osoba s neurodermitisom. Karakteristične su ekcematozne promjene na koži vjeđa, poput crvenila, perutanja i zadebljanja kože. Za razliku od vernalnog konjunktivitisa, atopijski konjunktivitis može trajati godinama.

Ekcematozne promjene kože vjeđa kod kontaktnog blefarokonjunktivitisa nastaju zbog neposrednog dodira s alergenom. Za razliku od atopijskog keratokonjunktivitisa, kontaktni prolazi nakon uklanjanja uzročnog alergena. Najčešći alergeni su kozmetički proizvodi ili očne kapi koje sadrže antibiotike, atropin, anestetik ili antiglaukomske preparate. Kožnim testovima moguće je isključiti različite raspršivače, kolonjske vode, sapune i slična sredstva kao uzrok kontaktnog blefarokonjunktivitisa. Osoba s kontaktnim blefarokonjunktivitisom često će se sjetiti kako je nedavno promijenila određeno kozmetičko sredstvo ili počela kapati nove očne kapi.

              Alergijski edem vjeđa

Akutni alergijski edem vjeđa ili spojnica buran je i bezopasan oblik očnih alergija. Glavni simptom je izrazita oteklina vjeđa koje se ne mogu otvoriti ili kemoza spojnica koje izviruju van pri zatvorenom oku. Ipak, važno ga je razlikovati od bolnih tvrdonatečenih vjeđa koje su često znak upale očnih duplji, celulitisa, koja može biti opasna po život.

Alergijski edem vjeđa i spojnica prolazi “sam od sebe” u roku nekoliko sati do jednog dana. Najčešće je uzrokovan alergenima koji se prenose zrakom, poput peludi ili životinjske dlake, zatim ubodom insekta te lokalno primijenjenim kapima ili kozmetičkim proizvodima. Ponekad je edem vjeđa dio sustavne alergijske reakcije na hranu, poput  školjaka ili škampa, razne lijekove itd. U tom slučaju nužan je oprez zbog mogućnosti širenja reakcije na dišni ili krvožilni sustav, pogotovo pri ponovljenom dodiru s alergenom.

Liječenje

Jedini način za sprečavanje nastanka alergijskih konjunktivitisa bio bi potpuno izbjegavanje dodira alergena nošenih zrakom s površinom oka. Kako to najčešće nije moguće postoje brojni postupci samopomoći, poput ispiranja oka i hladnih obloga kojima se pokušava smanjiti upalna reakcija i količina alergena u oku.

Ukoliko ovi postupci ne dovedu do poboljšanja, potrebno je javiti se liječniku kako bi propisao odgovarajuće lijekove. Danas se najčešće propisuju kapi s kombiniranim djelovanjem. Na našem tržištu to je olopatadin (Opatanol) koji stabilizira mastocite, imunološke stanice važne u nastanku alergijske reakcije, i smanjuje djelovanje histamina, najvažnijeg medijatora upale.

Ukoliko se alergijska reakcija na očima ne uspije kontrolirati kombinacijom stabilizatora mastocita i antihistaminika, najčešće se propisuju kortikosteroidne kapi i masti. Na našem tržištu dostupni su preparati s deksametazonom (Maxidex) ili nešto blažim fluorometolonom (Efflumidex). Ovi lijekovi imaju vrlo snažan učinak, ali i brojne nuspojave poput pojave glaukoma, mrene, pogoršanje postojećih oštećenja površine rožnice i slično. Kod primjene ovih lijekova kontrola oftalmologa je nužna.

Tablete s antihistaminicima često se propisuju kad su očni simptomi prisutni zajedno s drugim simptomima peludne groznice. Ipak, učinak ovih preparata na oči je ograničen zbog djelovanja na samo jednu komponentu alergijske reakcije te nepovoljnog učinka na kvalitetu suznog filma.

Kao dodatak navedenim lijekovima, često se propisuju i umjetne suze koje, osim što podmazuju spojnicu i rožnicu oka, ispiru alergene s površine oka. Preporučuju se kapi bez konzervansa u jednokratnim dozama ili kapi s konzervansom koji se razlaže na svjetlu. U Hrvatskoj su trenutno dostupne Moisture Drops Unidose kapi bez konzervansa, te Refresh Contacts kapi s konzervansom koji se razlaže nakon ukapavanja u oko.

Kratkotrajno olakšanje smanjenjem crvenila oka mogu donijeti kapi s učinkom na krvne žile spojnice, poput Visine i Proculin kapi. Oftalmolozi ih rjeđe propisuju zbog mogućeg stvaranja tolerancije nakon dužeg korištenja ili povratnog fenomena pojačanog crvenila nakon prestanka kapanja.

Dr. Adrian Lukenda

Autor teksta:

Adrian Lukenda, spec. oftalmologije
Očna poliklinika Opto centar

     Prati nas na Viber Public Chatu!