Ovih 5 stvari nemojte raditi kad se nađete u situaciji opasnoj po život

krizna situacija

Preživljavanje u kriznim situacijama češće je rezultat izbjegavanja bezumnih pogrešaka nego herojskih podviga. Evo što ne trebate raditi u slučaju katastrofe.

Možda nećete vjerovati, ali veliki broj ljudi  kad se nađu u životno opasnim situacijama ne reagiraju dovoljno brzo da bi spasili život. Snimke japanskog potresa iz 2011. godine pokazale su da ljudi riskiraju svoje živote žureći da spase boce alkohola od razbijanja u velikom supermarketu. Također, nedavna snimka putnika na moskovskom aerodromu, koji je spašavajući svoju prtljagu ugrozio živote brojnih putnika izazvala je gađenje ljudi diljem svijeta. Kako biste vi reagirali u sličnoj situaciji?

Trening preživljavanja nije samo postupak učenja ljudi što trebaju učiniti u kriznoj situaciji, nego i kako da se suzdrže od postupaka koje bi rutinski poduzeli (poput spašavanja prtljage). Stručnjaci procjenjuju da u krizi između 80 i 90 posto ljudi reagira neprimjereno.

Uz ove trikove izbjegnite duga čekanja u ambulantama hitne pomoći

1. "Ukopali" ste se u mjestu

Jedna od čestih reakcija ljudi u opasnosti jest da ne poduzimaju ništa. Tijekom poznatog napada nožem na turiste u Londonu, policajac izvan dužnosti koji se tamo zatekao svjedočio je kako je veliki broj prolaznika stajao ukočeno poput „jelena kojeg su zaslijepila svjetla automobila“.

Dok u trenutku opasnosti kroz naše tijelo prolaze brojne neurokemikalije, a mišići su nam posve napeti, mali mozak smješten u stražnjoj lubanjskoj jami šalje signal koji nas drži na mjestu. To je isti onaj mehanizam koji pripadnicima životinjskog svijeta s dna prehrambenog lanca, služi kao posljednja linija obrane od grabežljivaca – ako se pravi mrtav, možda ga ovaj neće primijetiti. Ali u trenutku katastrofe, borba protiv ovog impulsa je nužna za naš opstanak.

2. Niste u stanju razmišljati

Naši mozgovi su uznemirujuće spori. Za razliku od katastrofa koje se događaju iznenada i u djeliću sekunde. Na primjer, proizvođači zrakoplova moraju dokazati da se zrakoplov može evakuirati za 90 sekundi, jer se rizik od požara u kabini naglo povećava nakon tog vremena. U međuvremenu, većina nas još uvijek petlja po sigurnosnim pojasevima.

Mozak ima vrlo ograničen kapacitet za obradu novih informacija. U kriznoj situaciji, brzina kojom razmišljamo ide od lošeg prema gore. Kad doživimo akutne stresne situacije, tijelo otpušta mnoge hormone, poput kortizola, adrenalina, norepinefrina i dopamina. Ovaj koktel hormona narušava funkcioniranje prefrontalnog korteksa, koji je odgovoran za  više funkcije kao što je radna memorija. Baš kad nam je najpotrebnija naša pamet, postajemo zaboravni i skloni donošenju loših odluka.

Znate li što vam se događa tijekom i nakon potresa mozga?

3. Tunelski vid

Ohrabrujuće je vjerovati da ćemo u slučaju krize kreativnim razmišljanjem pronaći put prema izlazu iz situacije. U stvarnosti je situacija posve drugačija. Uobičajeni odgovor na kriznu situaciju je tzv. „perseveracija“ – uporno pokušavanje da problem riješimo na jedan način unatoč tome što ne daje nikakve rezultate.

Stručnjaci su primijetili da tijekom nesreća u lakim zrakoplovima, u kojima se sigurnosni pojasevi vežu preko ramena, putnici uporno traže kopču u području struka i kad je tamo ne nađu uhvati ih panika.

Zanimljivo je da se tzv. „tunelski vid“ javlja kod osoba s trajnim oštećenjem prefrontalnog korteksa, što ukazuje na to da bi odgovor mozga na stres zbog oštećenja ovog područja mogao biti kriv za nefleksibilno razmišljanje u trenucima krize.

4. Stereotipno ponašanje

Na prvi pogled, vraćanje po novčanik kad je vaš dom u plamenu izgleda kao ludost ili obična glupost. Ali ovakvo ponašanje je do te mjere uobičajeno da psiholozi imaju riječ za to: "stereotipno ponašanje".

Zašto ne možemo isključiti ove nesvjesne reflekse?

„Naš se mozak oslanja na ono što mu je blisko i poznato. U scenarijima koji su uobičajeni, bez razmišljanja grabimo torbu iz prtljažnika, oslobađajući mozgu prostor da se usredotoči na nepoznato – navigaciju kroz nepoznati aerodrom i grad u koji smo prvi put u životu sletjeli. Dakle, mi smo u sadašnjosti, ali gledamo u budućnost“, objašnjavaju stručnjaci.

U hitnim slučajevima, prilagođavanje novoj situaciji može biti više nego što mozak u tom trenutku može obraditi. Umjesto toga, mi nastojimo nastaviti dalje kao da se ništa ne događa.

Doživjeli ste napad panike? Psiholog savjetuje kako reagirati

5. Poricanje

Poricanje se obično događa iz dva razloga: ljudi ne protumače situaciju kao opasnu, ili jednostavno to ne žele. Ovo potonje je čest slučaj tijekom požara koji buknu u šumi i prijete naseljenim mjestima. Ljudi odgađaju evakuaciju jer znaju da evakuacija znači uništenje doma koji su cijeli život stvarali.

"Ljudi obično čekaju da vide dim - a to često znači da je prekasno za odlazak", kažu stručnjaci.

Kada su ulozi visoki, naš mozak nastoji potjerati stresne misli. To može objasniti zašto je nedavno istraživanje pokazalo da pacijenti s rakom čekaju prosječno četiri mjeseca prije nego što posjete liječnika zbog simptoma koje su primijetili.

U kojim situacijama morate pozvati Hitnu pomoć?

M. R. S.

Foto: Shutterstock

 

 Prati nas na Viber Public Chatu!