Dob ulaska u menopauzu je genetski predodređena, povezana je s pušenjem, i kod takvih žena nastupa otprilike dvije godine ranije
O preuranjenoj menopauzi, problemu koji dans mući sve više žena, razgovarali smo s dr. med Matildom Mladinić, spec. ginekologije i porodništva.
Sve više žena danas odgađa trudnoću pa preuranjena menopauza, koja nastupa oko 40-te godine života, narušava njegovu kvalitetu i često ju prate psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije koja se javlja u oko 50-60% slučajeva.
Zašto nastupa menopauza?
Menopauza, baš kao i preuranjena menopauza, nastupaju kada se potroše jajne stanice odnosno rezerva jajnih stanica padne ispod kritičnog broja i tada jajnik više ne proizvodi ženske spolne hormone-estrogen i progesteron.
Smatra se da će prosječna žena u svom reproduktivnom životu imati oko 380 do 400 ciklusa, da će ovulirati oko 400 zrelih jajnih stanica, a da će u procesu sazrijevanja utrošiti oko 15 do 20 tisuća folikula. Neke žene su rođene sa malom „zalihom“ jajnih stanica – te se one brže potroše.
Pojam menopauza u ginekološkoj literaturi predstavlja kraj menstrualnih krvarenja i reproduktivne dobi žene, a dijagnoza se postavlja tek 12 mjeseci od izostanka menstruacije, a nastupa oko 50-te godine žitova.
Rana menopauza zahvaća oko 5% žena u Hrvatskoj (6000 do 36.000) te se javlja između 40. i 45. godine života, a prijevremena (oko 1 % žena) i prije 40. godine života, što mnogim mladim ženama donosi hormonalne promjene na koje nisu bile spremne i nemogučnost začeća.
Dob ulaska u menopauzu je genetski predodređena, ne ovisi o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije, socioekonomskom stanju, rasi, edukaciji, visini, težini, kao ni dobi pojave prve menstruacije. Povezana je s pušenjem, i kod takvih žena nastupa otprilike dvije godine ranije.
Prvi znaci preuranjene menopauze
“Znakovi preuranjene menopauze jednaki su onima menopauze, no kod nekih žena mogu biti blaže, a kod drugih ozbiljnije izraženi: neredoviti ciklusi, skraćeno trajanje mjesečnice ili njezin izostanak, navale vrućine ili valunzi, preznojavanja. Uz ove simptome neke žene mogu iskusiti i vaginalnu suhoću, osjetljivost i iritaciju pri spolnim odnosima, mogu imati problema s uriniranjem i inkontinencijom, a mogu se pojaviti i fizičke promjene na tijelu poput suhe i neelastične kože, više bora te slabije kose.” napominje dr. med Matildom Mladinić, spec. ginekologije i porodništva
Niske razine estrogena utječu na zdravlje žena jer ostaju bez njegove prirodne zaštite protiv bolesti, pa se može povećati rizik od nekih oboljenja (srca i krvnih žila).
Psihičke tegobe kao posljedica
“Umor i iscrpljenost, pronalazimo u gotovo 90% žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva.
Ove promjene mladoj osobi koja ima 30 ili 40 godina remeti kvalitetu života. Ne treba odmah posezati za antidepresivima, treba se okrenuti sebi početi vježbati, promijeniti prehranu…
“Naglašavam da primjena hormonskog nadomjesnog liječenja u svemu tome dodatno olakšava-te nije istina da se od te terapije deblja ili pojačava dlakavost – čak obrnuto, a drastična su poboljšanja i ženinog psihičkog stanja” tvrdi dr. Mladinić te dodaje kako na tržištu postoji dosta biljnih preparata na bazi soje, djeteline, vrkute, biljke macca koji će olakšati simptome.
Gubitak mogućnosti začeća
Posljedice ovog stanja su u današnje vrijeme sve uočljivije jer sve više žena odgađa trudnoću pa se žena koje liječi neplodnost suočava nerijetko s ovom dijagnozom. Davno kad su žene rađale u 20-im godinama, rani gubitak menstruacije ih nije ni zabrinjavao, niti se radila laboratorijska obrada.
“Preuranjena menopauza liječi se ovisno o problematici. Ako je reprodukcijska funkcija zadovoljena, žena je rađala-onda je liječenje tipično nadomjesno – estrogen i progesteron. No ako je zbog nekog razloga izostala reprodukcija, a željena je (odgađanje trudnoće zbog edukacije, ostvarivanja karijere…), stimulirat će se ovulacija suvremenim metodama potpomognute oplodnje.”zaključuje dr. Matilda Mladinić
Najvažnije je istaknuti kako je potrebno koristiti nadomjesno liječenje pomoću kojeg će žena izaći iz zone rizika za preuranjenu pojavu kroničnih bolesti.
To su klasični hormonski pripravci,koji su u u uporebi desetljećima, nose minimalan, i zanemariv rizik za razvijanje nekog genitalnog ili raka dojke, te su neophodni za održavanje i fizičkog i psihičkog zdravlja žene kojoj se dogodi preuranjena ili rana menopauza.
Ana Abrahamsberg
Foto: Shutterstock
