Dubinsko čišćenje ne podrazumijeva samo uklanjanje naslaga sa zuba – postupkom se čiste i područja ispod ruba desni, gdje se mogu nakupljati plak i bakterije.
Redovito pranje zuba, čišćenje zubnim koncem i kontrolni pregledi kod stomatologa temelj su oralnog zdravlja. Ipak, ponekad uobičajeno čišćenje nije dovoljno. Kada se plak i zubni kamenac nakupe ispod ruba desni, stomatolog može preporučiti dubinsko čišćenje zuba, odnosno uklanjanje zubnog kamenca i čišćenje korijena zuba.
Za razliku od rutinskog čišćenja, ovaj postupak dopire ispod ruba desni i namijenjen je uklanjanju naslaga koje se ne mogu ukloniti četkanjem ili uobičajenim profesionalnim čišćenjem. Najčešće se preporučuje osobama koje imaju znakove bolesti desni, osobito parodontitisa.
Što je dubinsko čišćenje zuba?
Dubinsko čišćenje zuba, poznato i kao uklanjanje zubnog kamenca i čišćenje korijena zuba, neoperativni je stomatološki postupak kojim se uklanjaju plak i zubni kamenac iznad i ispod ruba desni.
Plak je ljepljiva naslaga koja sadrži bakterije, a nastaje kada se bakterije, čestice hrane i slina nakupljaju na zubima. Redovitim četkanjem i čišćenjem prostora između zuba moguće je ukloniti velik dio plaka. Međutim, ako se ne ukloni, s vremenom se stvrdnjava i pretvara u zubni kamenac.
Kada se plak i kamenac nakupljaju ispod ruba desni, mogu izazvati upalu i dovesti do stvaranja prostora između zuba i desni, odnosno parodontnih džepova. Neliječena bolest desni može napredovati od gingivitisa do parodontitisa, ozbiljnijeg oblika bolesti koji može oštetiti tkiva i kost koja podupiru zube.
Kada je potrebno dubinsko čišćenje?
Stomatolog može preporučiti ovaj postupak ako tijekom pregleda utvrdi znakove bolesti desni ili dublje parodontne džepove. Neki od znakova koji mogu upućivati na potrebu za detaljnijim čišćenjem su:
- crvene, otečene ili krvareće desni
- povlačenje desni
- neugodan zadah koji ne prolazi
- neugodan okus u ustima
- povećana količina zubnog kamenca
- klimavi zubi
- dublji prostori između zuba i desni.
Dubinsko čišćenje posebno se razmatra kada su parodontni džepovi dublji od oko četiri milimetra, no odluka o liječenju ovisi o nalazu i stanju pojedinog pacijenta.
Kako izgleda postupak?
Dubinsko čišćenje sastoji se od dva glavna dijela – uklanjanja zubnog kamenca i čišćenja korijena zuba.
Najprije se posebnim instrumentima uklanjaju plak i kamenac s površine zuba, uključujući područja ispod ruba desni. Za to se mogu koristiti ručni instrumenti ili ultrazvučni uređaji.
Nakon toga slijedi čišćenje i zaglađivanje površine korijena zuba. Time se uklanjaju preostale naslage i stvaraju uvjeti za ponovno pričvršćivanje desni uz zub. Glatka površina korijena također otežava ponovno nakupljanje bakterija i plaka.
Kod nekih pacijenata postupak se može obaviti u jednom posjetu, dok se kod drugih provodi tijekom dva ili više termina. To ovisi o težini bolesti desni i broju zuba koje treba tretirati.
Prije postupka stomatolog može primijeniti lokalnu anesteziju kako bi smanjio bol i nelagodu.
Je li dubinsko čišćenje zuba bolno?
Sam postupak može uzrokovati određenu nelagodu, osobito ako su desni jako upaljene ili su zubi osjetljivi. Lokalna anestezija može značajno smanjiti neugodu tijekom zahvata.
Nakon čišćenja moguće je nekoliko dana osjećati blagu bolnost desni, a mogu se pojaviti i oteklina, manje krvarenje ili povećana osjetljivost zuba na hladno i toplo.
Osjetljivost najčešće je privremena. Za ublažavanje tegoba mogu pomoći lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta, ako ih inače smijete uzimati. Nekoliko dana nakon postupka može biti ugodnije jesti mekanu hranu i izbjegavati izrazito vruća ili hladna jela i napitke.
Koje su prednosti dubinskog čišćenja?
Cilj postupka je zaustaviti ili usporiti napredovanje bolesti desni te stvoriti bolje uvjete za njihovo zacjeljivanje. Dubinsko čišćenje može:
- smanjiti količinu bakterija i zubnog kamenca
- ublažiti upalu desni
- smanjiti neugodan zadah
- pomoći u smanjenju dubine parodontnih džepova
- zaštititi korijene i potporna tkiva zuba
- smanjiti rizik od daljnjeg propadanja tkiva koje podupire zube
- pomoći u sprječavanju klimavosti i gubitka zuba.
Liječenje bolesti desni važno je i zato što se zdravlje usne šupljine povezuje s općim zdravljem organizma. Ipak, dubinsko čišćenje ne treba promatrati kao zamjenu za redovitu oralnu higijenu i stomatološke kontrole.
Može li se nakon dubinskog čišćenja povući desni?
Jedna od mogućih posljedica koju pacijenti mogu primijetiti nakon postupka jest da zubi izgledaju nešto „duže“.
To ne znači nužno da je sam postupak uzrokovao povlačenje desni. Ako su desni prije tretmana bile otečene zbog upale, nakon uklanjanja infekcije i smanjenja otekline mogu se vratiti na svoju prirodniju razinu. Tada može postati vidljiv veći dio zuba ili njegova korijena.
Dubinsko čišćenje također ne može uvijek vratiti već izgubljeno tkivo desni.
Koji su mogući rizici?
Komplikacije su uglavnom rijetke, a koristi liječenja bolesti desni obično nadmašuju moguće rizike. Nakon postupka mogu se pojaviti:
- privremeno krvarenje
- osjetljivost zuba
- bolnost ili osjetljivost desni
- prolazna oteklina
- osjećaj da su zubi nešto klimaviji
- povlačenje desni odnosno veća vidljivost korijena.
U vrlo rijetkim slučajevima može doći do infekcije ili oštećenja živca. Kod osoba s određenim zdravstvenim stanjima ili oslabljenim imunološkim sustavom stomatolog može procijeniti postoji li potreba za antibioticima nakon postupka. Antibiotici se ne primjenjuju rutinski kod svih pacijenata.
Što učiniti nakon dubinskog čišćenja?
Nakon postupka posebno je važno nastaviti s dobrom oralnom higijenom. To uključuje:
- pranje zuba dvaput dnevno mekanom četkicom
- svakodnevno čišćenje prostora između zuba zubnim koncem ili drugim preporučenim pomagalom
- korištenje paste za zube s fluoridom
- korištenje vodice za ispiranje usta ako ju preporuči stomatolog
- izbjegavanje pušenja jer usporava zacjeljivanje i povećava rizik od bolesti desni
- dolazak na preporučene kontrolne preglede i profesionalna čišćenja.
Važno je pridržavati se uputa stomatologa jer se bolest desni može ponovno pojaviti ili nastaviti napredovati. Kod nekih osoba zato može biti potrebno ponoviti dubinsko čišćenje ili primijeniti druge metode liječenja.
Kada se javiti stomatologu?
Određena osjetljivost, blago krvarenje i bolnost nakon postupka mogu biti očekivani. Ipak, stomatologu se treba javiti ako se pojavi krvarenje koje ne prestaje, jaka oteklina ili bol koja se ne smanjuje uz uobičajene lijekove protiv bolova.
Dubinsko čišćenje nije zamjena za svakodnevnu brigu o zubima, ali kod bolesti desni može biti važan korak u očuvanju zuba i njihovih potpornih struktura. Redovita oralna higijena, profesionalna čišćenja i kontrole kod stomatologa najbolji su način da se spriječi ponovno nakupljanje plaka i kamenca te očuva zdravlje desni.
(Ordinacija.hr)
