I tijekom ovoga ljeta očekuje se visoka koncentracija peludi ambrozije u zraku pa je krajnje vrijeme da se sve osobe koje su alergične na ambroziju pripreme za sezonu njezine cvatnje.
Ambrozija cvate od polovice kolovoza pa sve do kraja rujna, a kod osoba koje su alergične na njezin cvijet izaziva vrlo jaki nadražaj vanjskih sluznica nosa i očiju. Glavni simptomi alergijske reakcije su otečenost grla, curenje nosa, kihanje, začepljenje nosa i sinusa te suzenje i svrbež očiju. Mogu se pojaviti i simptomi donjeg dišnog sustava, no oni se, u pravilu, javljaju kod osoba kod kojih alergija nije bila na vrijeme prepoznata i adekvatno liječena.
Čak 150.000 Zagrepčana muče alergije, a taj broj se ljeti, zbog ambrozije, poveća i na 250.000!
Drugi alergen nakon grinja
Prema procjenama epidemiologa oko 30 posto stanovnika ima simptome alergijskih bolesti. Koliko je među njima osoba koje su alergične na pelud ambrozije nije poznato jer se takvi podaci ne vode.
No, kako nam je rekla mr. sc. Alma Rožman, specijalistica za plućne bolesti i tuberkulozu i ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnog sustava Grada Zagreba, prema učestalosti izazivanja alergija pelud ambrozije u posljednjih se nekoliko godina izjednačila s peludi breze te je postala drugi alergen nakon grinja.
Pojava alergije na ambroziju posljednjih desetljeća u stalnom je porastu u čitavoj Europi, kao posljedica promjena u prehrani, okolišu i klimi. Procjenjuje se da će klimatske promjene i širenje sjemena ambrozije koncentraciju njezine peludi u zraku do 2050. godine dodatno povećati za čak četiri puta.
Ambrozija je zapravo jedna od najizdržljivijih vrsta korova. U narodu je poznata i kao limundžik, partizanka, fazanuša; vrlo je prilagodljiva, iznimno plodonosna i otporna biljka, a može se iskorijeniti jedino čupanjem prije cvatnje.
Na području Hrvatske utjecaju ambrozije najviše su izloženi stanovnici kontinentalnog dijela zemlje. Ambrozije najviše ima u Slavoniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj i primorsko-goranskom području. No, pelud ambrozije tako je lagan da se za vjetrovitog vremena može prenijeti i na udaljenost od 600 kilometara od matične biljke pa je ambrozija već viđena i na moru, ali u puno manjoj koncentraciji, što opet ne znači da se s vremenom neće i tamo razmnožiti.
Zbog velike otpornosti i brzog rasta može je se naći na svim zelenim površinama, uključujući parkove, livade, napuštene placeve i gradilišta.
Prema riječima doktorice Rožman dokazano je da je pelud općenito potentnija u gradskim sredinama gdje ima više napuštenih gradilišta, prekopa zemlje i gdje je veće onečišćenje okoliša raznim sumpornim i dušičnim oksidima te lebdećim česticama koje su nosači peludi i aktivatori intenziteta alergijskog nadražaja.
Ambrozija počinje rasti u travnju pa joj posebice pogoduje proljeće puno kiše i vlage kakvo je bilo ove godine u Hrvatskoj. Zbog povećanih oborina ambrozija neće početi ranije cvasti, ali vlažno tlo dobar je uvjet biljci da brže raste i da se razmnoži i da njezina cvatnja bude što izraženija.
Alergični ste na ambroziju? Olakšajte si uz ovih 12 savjeta
Visoke temperrature produžuju cvatnju ambrozije
Jednako kao vlažno ambroziji pogoduje i toplo vrijeme. Visoke temperature produžuju njezinu cvatnju skroz do sredine listopada, a paralelno s tim povećava se i broj osoba alergičnih na ovu biljku. Svima koji se prvi put susretnu s alergijom preporučuje se da tijekom sezone ili nakon sezone naprave alergološku obradu kao osnova za daljnje liječenje.
Alergiju je vrlo važno na vrijeme prepoznati, dijagnosticirati i liječiti. U slučaju da se alergija nekoliko sezona uzastopno ne liječi ispravno, može se pojaviti alergijska astma, obilježena napadima suhog nadražajnog kašlja koji se javlja obično noću uz osjećaj gušenja i nedostatka zraka, upozorava mr. sc. Rožman.
Dodaje kako sklonost alergijama imaju ljudi koji imaju oslabljeni imunološki sustav. U pravilu ta je sklonost nasljedna, no testiranja se rijetko provode dok se ne pojave prvi simptomi rinitisa i konjunktivitisa. Osim obiteljske sklonosti, lošija imunološka obrana prisutna je i kod nedonoščadi, posebice ako su njihove majke bile pušačice. Ta su djeca sklona respiratornim infekcija, i to već u dobi do tri godine, imaju česte prehlade izazvane raznim virusima, a s vremenom postaju i sve skloniji alergijama. Od alergija, međutim, mogu oboljeti i ljudi u srednjoj i starijoj životnoj dobi.
To se, govori mr. sc. Rožman, ponovno povezuje s imunološki disbalansom koji je posljedica neke druge bolesti; problemi sa štitnjačom, dijabetesom ili kroničnom opstrukcijskom plućnom bolesti.
U ambulanti doktorice Rožman godišnje se napravi oko 2000 testiranja na sve alergene, uključujući stabla, korove, trave, grinje i kućnu prašinu. Rijetko se rade izolirani testovi na ambroziju jer obično su ljudi koji su alergični na ambroziju alergični i na još nešto.
Svima njima prvo se napravi alergološko testiranje prick metodom. Alergen se u obliku kapljica nakapa na podlakticu i onda se jednom lancetom kroz tu kapljicu napravi skarifikacija. Alergen uđe u kožu i napravi reakciju. Nakon toga alergijski se odgovor mora potvrditi imunološkim testovima.
Alergija u sluznici dišnog sustava uzrokuje upalu obilježenu eozinofilima, što se može dokazati mjerenjem koncentracije NO u izdahnutom zraku (FENO), te utvrđivanjem količine eozinofila u brisu nosa i iskašljaju. Dišne simptome obično dokazujemo ispitivanjem plućne funkcije (spirometrijom) uz test na uobičajeni lijek koji se daje za olakšanje disanja (bronhodilatator), objašnjava mr. sc. Rožman.
Svima koji su alergični na ambroziju preporučuje da se na vrijeme pripreme za sezonu njezine cvatnje, a zaštita ovisi o simptomima koje imaju. Ako su ti simptomi gornjeg dišnog sustava, suzenje očiju i nosa, treba na vrijeme krenuti sa zaštitom vanjskih sluznica, najbolje već oko 1. kolovoza.
Liječenje alergijskog rinitisa se provodi pripravkom kortikosteroida u kombinaciji s antihistaminikom koji se primjenjuje lokalno na sluznicu nosa, dok se astma liječi udisanjem kortikosteroida iz posebnih raspršivača, govori dr. Rožman te dodaje kako za očnu sluznicu također postoje kapljice za oči koje treba kapati svaki dan.
Važno je na vrijeme započeti s upotrebom preporučenih lijekova kako bi se sluznica dišnog sustava zaštitila od štetnog utjecaja peludi, smanjila njezina preosjetljivost i pojava neugodnih simptoma.
Svakako je najbolji način za suzbijanje simptoma alergije izbjegavanje alergena, u ovom slučaju ambrozije.
Osobama koje su alergične na bilo koju vrstu peludi sugerira se da izbjegavaju provjetravanje stambenih prostorija i više borave u klimatiziranim prostorima. Također, svaki bi dan trebale promijeniti i oprati odjeću, kao i kosu na koju je pelud “zalijepljena”. Šetnje i boravak u prirodi preporučuju se nakon kiše, kada je koncentracija peludi u zraku niska ili je uopće nema. Ako je potrebno sugerira im se i da nos i usta zaštite maskom s hepa filterom koji sprječava prodor čestica manjih od 10 mikrona, za koje se zna da su glavni “neprijatelji“ za sluznicu dišnog sustava.
Spriječite simptome alergije na ambroziju jednostavnim trikovima
Tekst: Ivana Kalogjera/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
