Prof. dr. sc. Bojan Biočina: Transplantacija srca je zlatni standard, ali nažalost i bingo

srce, Shutterstock 13643476

Sala za simulaciju otvara se uskoro na Klinici za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb čime ova bolnica i hrvatska kardiokirurgija prate još jedan napredak i trend medicine.

Liječnici će praktično moći vježbati operacije i stjecati iskustvo koje je neophodno za uspješnog kirurga, a pogotovo kardiokirurga.

Bolesti srca – neugodan osjećaj u prsima samo je jedan od simptoma koji ne smijete ignorirati

Stres za organizam

"U simulatoru se može generirati bezbroj situacija i trenirati; srčane pumpe trenirat će se na cirkulacijskom krugu, a ne na čovjeku. Može se zadati bezbroj situacija i onda ćemo to morati rješavati. Koliko se posto treninga pilota radi na pravom avionu? Što iz ekonomskih razloga, jer tko bi dizao cijeli avion da bi se netko učio, a pitanje je i je li etički učenje na pacijentu čak i pod najstrožim nadzorom iskusnog mentora, dok je treća važna stvar da do neke kliničke simulacije godinama ne možete doći jer su rijetke, a u simulatoru se može generirati neograničeno", objašnjava prof. dr. sc. Bojan Biočina, predstojnik spomenute klinike na Rebru, poznati liječnik koji je bio dio tima za prvu transplantaciju srca u Hrvatskoj još prije 30 godina.

Kroz to vrijeme kardiokirurgija kojoj je posvetio karijeru upravo u toj bolnici drastično se mijenjala. Kako kaže, kirurgija je najveći stres za organizam, veliki atak na čovjeka da bi mu se pomoglo. Stoga je oduvijek prvi cilj, poručuje, da kirurgija bude što manje štetna i invazivna.

"Manja invazivnost jedan je od prvih trendova u kardiokirurgiji koji se manifestira na dva načina: jedan su manji rezovi, a drugi što veće reduciranje stroja za izvantjelesni krvotok. Dok se srce operira mora mirovati, a bez cirkulacije mozak živi ravno četiri minute i to je stroj koji je vrlo gruba imitacija i oštećuje cirkulaciju, no on je nužan. Revolucija u dijagnostici, CT i MR, omogućili su da se točno definira problem pa više nije kao nekad potrebno otvoriti čovjeka pa vidjeti što se događa. Sada se strateški mogu napraviti rezovi, a prvi i osnovni trend su mali rezovi, da se kroz minimalne rezove u toraksu ili na prsnoj kosti napravi cijela operacija. Strukture na površini srca, kao što su koronarne arterije, mogu se raditi bez otvaranja srca. Vrhunac ove minimalnosti je upotreba kirurškog robota", opisuje prof. Biočina. Robotika u medicini uvijek izaziva dvojake osjećaje kod pacijenata, no kako poručuje ovaj liječnik, nijedan kirurški robot ništa ne radi sam, on je telemanipulator koji prenosi kirurgove pokrete, a prednost mu je ekstremna preciznost i što nema tremora.

Preskače vam srce? Radi se o palpitacijama, a ovo su vjerojatni uzroci

Rutinske operacije

Uz minimalan rez kao imperativ kad god je to moguće, kardiokirurgija danas ide i korak dalje uz mogućnost ugradnje bez ikakvog otvaranja.

To su transkateterske tehnike, da preko katetera kroz krvožilni sustav ugradimo što treba. Zalisci se već tako rutinski ugrađuju, dijelovi za začepljivanje rupa unutar srca, implantati koji začepe rupu bez potrebe za klasičnom operacijom. Napravi se samo mali rez za pristup srcu i dalje se nastavi preko “žice”, opisuje prof. Biočina navodeći nadalje da je zadnjih 15-ak, kod nas posljednjih deset godina, eksploziju doživio trend umjetnog u kardiokirurgiji; umjetno srce, odnosno umjetna cirkulacija.

Kako navodi, bez stroja za izvantjelesni krvotok ne bi bilo ni kardiokirurgije, ali on je težak stotine kilograma i dizajniran da traje šest sati tako da za sve one ljude kojima je bila potrebna umjetna cirkulacija na dulje vrijeme do unazad spomenutih godina nije bilo nikakve nade. S jedne strane tu je umjetna cirkulacijska crpka, a s druge potpuno umjetno srce koje prof. Biočina opisuje kao neku vrstu mehaničke transplantacije.

"Transplantacija je zlatni standard, ali to je nažalost bingo jer matematika ne ide na stranu transplantacija. Broj onih koji su u potrebi je velik: 0,2 posto ima srčano zatajenje, od toga 0,2 posto ima terminalno i to je 0,04 posto izgleda što djeluje jako malo, no kad pomnožite s populacijom Hrvatske, dobijete 1720 ljudi sa terminalnim zatajenjem srca. Ako samo deset posto njih uzmemo kao kandidate za transplantaciju, a taj je postotak sigurno veći, to je oko 170 godišnje. Mi smo svjetski vrh sa 40 transplantacija srca i to nikad neće moći biti značajno više. Tomu pomaže mehanika", objašnjava liječnik koji je u karijeri dočekao i uvodio sve velike novosti u kardijalnoj kirurgiji. Kao iduću smatra bioinženjering: iako nitko ne zna kada, uvjeren je da će svijet s vremenom stvoriti laboratorijsko srce.

Imate visoki tlak, pod stresom ste, loše se hranite... Kako si pomoći nakon blagdana?

Ivana Rimac Lesički

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!