Probušena lopta, “svrbi me” pulover, omražena prokulica za ručak… Tako je u jednoj blagdanskoj reklami opisana teška 2020. godina.
I iako je za većinu ovo godina koju se želi što prije zaboraviti, u njoj smo mogli spoznati i neke poučne stvari, ali i uočiti greške koje se više ne bi trebale događati, barem ne za zdravlje svih nas. I zato se podsjetimo svi zajedno što smo naučili u 2020.
Dr. sc. Gzim Redžepi, dr. med., internist pulmolog na Klinici za plućne bolesti Jordanovac:
Moj uobičajeni posao pulmologa u Klinici za plućne bolesti Jordanovac do sada, ili bolje rečeno do pandemije korone, bio je manje-više isti. Na početku svake sezone gripe među prvima smo bili u kontaktu s virusom i, ovisno o statusu cijepljenja protiv gripe, iskusili bismo blažu ili jaču kliničku sliku gripe, nakon koje smo nastavljali svakodnevni posao.
Kada se mi liječnici zarazimo i dobijemo teži oblik kliničke slike s ozbiljnim simptomima, onda nekako i mi sami shvatimo, kao i ljudi oko nas, da ovo nije nikakva šala i da se ne događa samo drugima.
Ima puno ljudi koji gledaju liječnike kao superheroje, misleći da njima neće ništa biti, no nažalost, i među nama ima onih koji vjeruju u razne teorije zavjere o postojanju virusa i toga će uvijek biti. Zato, kad liječnik završi u bolnici s ozbiljnom respiratornom potpornom terapijom uz visoke doze kisika, onda svi oko nas posvećuju malo više pažnje zarazi, održavanju mjera koje su na snazi i slično.
S pojavom novog virusa svi smo imali svoja očekivanja kakva će to biti zaraza, temeljena na saznanjima o koronavirusima općenito, informacijama koje smo imali iz zemalja istoka, posebno iz Kine i oskudnim znanstvenim člancima koji su se počeli objavljivati, i to uglavnom na malom broju bolesnika koji su bili oskudni za ozbiljniji pristup novih smjernica liječenja, a u isto vrijeme opet dovoljno za nastavak većih i ozbiljnijih kliničkih i znanstvenih istraživanja. Nažalost, manjkava saznanja iz kliničke medicine o COVID-19, simptomima i posljedicama direktnog ili indirektnog manifestiranja virusa u tijelu čovjeka, raznolik spektar kliničkih slika bolesnika, od one s blagom kliničkom slikom do za život opasnih komplikacija, napravili su još veću konfuziju u pristupu dijagnosticiranju, liječenju i prognozi same bolesti. Pandemija COVID-19 kao liječnika s 19 godina iskustva u struci te bolesnika koji je prebolio srednje teški oblik ove bolesti podsjetila me na važnost znanosti i ulaganja u znanstvena istraživanja, čija nam dostignuća omogućuju razumijevanje zdravstvenih neprijatelja kako bismo bili spremni adekvatno odgovoriti na potencijalnu ugrozu.
Naime, nakon godinu dana raznih iskustava i posljedica pandemije, još uvijek imamo brojne nedoumice o prevenciji, virulenciji novog koronavirusa, kliničkoj slici i posljedicama koje on donosi kako bolesnicima i njihovim obiteljima tako i zdravstvu, gospodarstvu i drugim segmentima društva. Ukupne posljedice bolesti COVID-19 bit će velike i, nažalost, za puno segmenata društva možda i s nepopravljivim ishodom ili, bolje rečeno, trebat će puno vremena da se sve vrati na staro.
Zarazu COVID-19 treba shvatiti ozbiljno, osobito kada su u pitanju bolesnici s popratnim kroničnim bolestima ili bolesnici koji imaju srednje teški ili teški oblik bolesti sa zatajenjem dišnog sustava.
Danas govorimo o prevenciji bolesti dišnog sustava koja, uz epidemiološke mjere koje su na snazi u Republici Hrvatskoj, ima veliku ulogu u smanjenju mogućnosti zaraze i lokalne transmisije bolesti.
Podsjetimo, COVID-19 akutna je zarazna bolest koju uzrokuje novi SARS-CoV-2 virus, a karakterizirana je povišenom tjelesnom temperaturom, suhim kašljem, umorom, bolovima u mišićima, glavoboljom, i gubitkom osjeta okusa ili mirisa. Simptomi se javljaju nakon inkubacijskog perioda od 14 dana (najčešće nakon 5-6 dana). COVID-19 se, kao i ostale akutne upalne bolesti dišnog sustava, prenosi kapljičnim putem. Najopasnija je komplikacija sindrom akutnog respiracijskog distresa, s posljedičnom za život opasnom nestašicom kisika. Izazov koji nas čeka jest ne samo zbrinjavanje akutne faze COVID-a 19 nego i plućna rehabilitacija bolesnika koji su preboljeli COVID-19.
Ordinacija.hr
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
