Na sto tisuća stanovnika godišnje se u Hrvatskoj otkriju 72 nova slučaja raka debelog crijeva i to je drugi najčešći tumor od kojeg u godini umre više od dvije tisuće oboljelih.
U razvijenim je zemljama ta statistika bolja, odnosno smrtnost je niža, no u istočnoj Europi, pa tako i kod nas, nažalost to nije slučaj. Prof. dr. sc. Željko Krznarić kaže da je rak debelog crijeva jedan od najčešćih zloćudnih tumora u zapadnim zemljama što se povezuje s nizom čimbenika: nasljedno opterećenje, dijetne navike, prekomjerna težina i debljina, smanjenje tjelesne aktivnosti, pušenje.
6 poznatih osoba koje su preboljele rak
Povećati unos vlakana
Promjenom životnih navika rak debelog crijeva moguće je prevenirati te smanjiti njegovu pojavnost na populacijskoj razini. To se prije svega odnosi na segment prehrane u kojoj se savjetuje povećan unos prehrambenih vlakana, u prvom redu redovitom konzumacijom povrća i voća. Prevencija debljine te redovita tjelesna aktivnost znatno utječu na smanjenje pojavnosti raka debelog crijeva. Svakako je posebno potrebno nadzirati osobe koje imaju visok rizik za nastanak raka debelog crijeva, a to su svi oni koji su već liječeni od raka debelog crijeva, osobe u kojih su otkrivene polipozne tvorbe nekom od dijagnostičkih metoda, bolesnici s nasljednim polipoznim sindromima te bolesnici s upalnim bolestima crijeva, u prvom redu ulceroznim kolitisom, ali i Chronovom bolešću, objašnjava prof. Krznarić, pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Zagreb, dodajući da generalno rizik za nastanak ove bolesti raste nakon 40. godine.
Hrvatska kreće u borbu protiv raka – donosi se nacionalni plan
Bolest se većinom i otkrije u starijih od 50 godina, a veći broj oboljelih te smrtnost, ističe ovaj liječnik, upozoravaju na važnost uloge multidisciplinarnog pristupa i dostupnosti novih načina liječenja te inzistiranje na prevenciji – i u smislu probira te promjene prehrambenih navika, aktivnosti…
Bolji ishodi liječenja
“Ishodi liječenja bolesnika s ovom bolešću znatno su se poboljšali unatrag desetak godina kako zbog napretka u dijagnostici tako zbog napretka kirurških tehnika liječenja. Osobiti iskoraci postignuti su u segmentima kemoterapije, bioloških lijekova i imunoterapije, ali nažalost velikom broju bolesnika kojima je ta zloćudna bolest otkrivena u uznapredovanim stadijima ni takva terapija ne može pomoći da postignu željene rezultate. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva osobito je važna aktivnost Ministarstva zdravstva RH koja traje već dulji niz godina, ali nažalost ne nalazi na adekvatan odgovor rizičnih skupina”, poručuje prof. Krznarić te dodaje:
Rak debelog crijeva četvrti je najčešći uzrok smrti u nas
Cilj programa je rana detekcija skrivenih, malih količina krvarenja, a potom provođenje kolonoskopskog pregleda kojim je moguće otkriti rane promjene koje prethode nastanku zloćudne bolesti, ali i sam tumor. Promocija ovog programa, širenje osnovnih informacija o raku debelog crijeva te promicanje promjena životnog stila mogu znatno smanjiti stopu pojavnosti raka debelog crijeva, ranije otkrivanje, bolje i uspješnije liječenje kao znatno poboljšanje stope preživljenja od ove izrazito zloćudne bolesti.
Treba napomenuti da je i Hrvatska u pet europskih zemalja s najlošijim preživljenjem u slučajevima raka debelog i završnog crijeva, kaže prof. Krznarić navodeći da je riječ o 51 posto kada je riječ o raku kolona i 48 posto kada je riječ o raku rektuma.
Neki su od simptoma na koje se mora pripaziti nevoljni gubitak težine, grčevi i bolovi u trbuhu, pojava krvi u stolici te izmjena zatvora i proljeva.
Karcinom grla – koliko se često javlja i kod koga?
Ivana Rimac Lesički
Foto: Shutterstock
