Ukočenost i bolove u zglobovima i mišićima često doživljavamo kao svakodnevne tegobe, no ako potraju nekoliko tjedana, svakako treba posjetiti liječnika.
Naime, takve tegobe mogu biti izazvane reumatoidnim artritisom koji nerijetko počinje polagano tako da bolesnik osjeća ukočenost pojedinih zglobova nakon razdoblja mirovanja, najčešće ujutro nakon spavanja, ali i nakon duljeg sjedenja (npr. vožnja automobilom). Jedan od prvih simptoma reumatoidnog artritisa može biti i nespretnost pri uobičajenim svakodnevnim radnjama – teško je primiti četkicu za zube ili češalj, zakopčati dugmad, narezati kruh, potpisati se… Zakočenost zglobova obično popušta razgibavanjem.
Česti su simptomi reumatoidnog artritisa bolovi i otekline zglobova na rukama i nogama. Zahvaćeni zglobovi mogu biti topliji od okoline, a koža iznad zglobova može biti crvena. Najčešće su zahvaćeni zglobovi na šakama i zapešću te stopalima i gležnjevima. Koljena, laktovi i ramena su također često zahvaćeni, a zglob kuka je vrlo rijetko zahvaćen u reumatoidnom artritisu.
Reumatoidni artritis je kronična upalna reumatska bolest čiji uzrok još nije posve razjašnjen. Bolest se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a najčešće se pojavljuje između 20. i 40. godine. Češća je u žena.
Vrijeme pojavljivanja i intenzitet bolesti razlikuju se od bolesnika do bolesnika. Simptomi bolesti mogu se pojavljivati “na mahove”, odnosno mogu se izmjenjivati razdoblja s tegobama i bez tegoba.
Iako je uglavnom najočitiji na zglobovima, reumatoidni artritis je bolest cijelog organizma (takozvana sustavna bolest). Promjene mogu biti prisutne na koži i potkožnom tkivu, mišićima, očima, plućima, srcu, krvnim žilama te rijetko na bubrezima. Zbog kronične reumatske upale razvija se anemija (slabokrvnost). Mnogi bolesnici pate od umora, gubitka teka i tjelesne težine, a neki imaju i povišenu temperaturu.
Ako se bolest ne liječi, upalni proces oštećuje zglobnu hrskavicu i uzrokuje deformaciju zglobova. Tako oštećena hrskavica više se ne može obnoviti pa je važno što prije prepoznati bolest i spriječiti deformacije.
Treba otići na pregled kod reumatologa koji pomoću određenih testova, laboratorijskih pretraga krvi i slikovnih pretraga (ultrazvuk, magnetska rezonanca) može ustanoviti promjene na zglobovima i propisati terapiju.
“Reumatske bolesti najčešći su uzrok kroničnog invaliditeta i jedan od najvećih javnozdravstvenih problema. Među njima posebno mjesto zauzimaju upalne reumatske bolesti, a osobito najčešći među njima reumatoidni artritis, koji i najviše onesposobljava”, kaže Nenad Horvat, predsjednik Udruge Remisija za oboljele od upalnih reumatskih bolesti. Pedesetogodišnji Nenad Horvat od 23. godine boluje od reumatoidnog artritisa.
“Imao sam sreću da je moju bolest liječnica primarne zdravstvene zaštite odmah prepoznala, i to zato što je i sama bolovala od artritisa. U to vrijeme je u Hrvatskoj postavljanje dijagnoze trajalo i po nekoliko godina. U samom početku bolesti, u akutnoj fazi, moje stanje je bilo grozno. Ništa nisam mogao držati vlastitim rukama pa nisam mogao sam održavati higijenu, trebalo me odijevati i hraniti. Moja obitelj i djevojka su mi pomagali, ne znam kako bih uspio bez njih.
Ukočenost i bol bila su gotovo cjelodnevni, a mnoge “blokade“ u bolne i otečene zglobove bile su samo vatrogasna mjera. Stanje se ipak, s vremenom, počelo smirivati. Nakon četiri godine ušao sam u svoju prvu remisiju. Potom sam više od pet godina živio bez lijekova, čak i bez tablete protiv bolova. Zaboravio sam na bolest, no onda je sve počelo iznova, sve jače. Najteže mi je padalo to što nisam mogao provoditi vrijeme sa sinom – želio sam ga naučiti plivati, igrati se s njim… a nisam mogao”, opisao je Nenad Horvat koji je na vrhuncu bolesti bio nekoliko mjeseci prikovan uz krevet.
“Počeo sam se prisiljavati na bilo kakvo kretanje, samo da nisam u krevetu. Ubrzo su počeli djelovati i lijekovi, stanje mi se poboljšalo, ali tek toliko da mogu ustati iz kreveta. Iako mi je konvencionalna terapija pomogla da radim barem sa 30% kapaciteta, već sam bio predodređen za invalidsku mirovinu. Nisam se mogao pomiriti s time – želio sam raditi i rasteretiti obitelj. A onda se pojavila biološka terapija zahvaljujući kojoj sam počeo ponovno normalno raditi i ponovno sam imao društveni život”, kaže Nenad Horvat koji je na biološkoj terapiji od 2008. godine.
Spasonosni biološki lijekovi
“Nakon prve terapije, ruke su mi profunkcionirale kao prije bolesti. Nogama je trebalo malo više vremena, pa i danas šepam, jer su mi neki zglobovi toliko oštećeni da se ne mogu obnoviti. Naime, biološka terapija ne popravlja stanje zglobova, ali zaustavlja progresiju bolesti i daljnje propadanje oštećenih zglobova. Da sam ranije imao priliku dobiti takvu terapiju, do oštećenja ne bi ni došlo”, kaže Nenad Horvat koji se zajedno s ostalim članovima Udruge Remisija zalaže da biološka terapija bude dostupnija.
“Biološki lijekovi u liječenju upalnih reumatskih bolesti primjenjuju se samo kod bolesnika u kojih se konvencionalnim lijekovima ne može postići zadovoljavajući učinak, odnosno onih u kojih perzistira aktivna bolest, i to na temelju kriterija koje je propisalo Hrvatsko reumatološko društvo u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, a provođenje kontrolira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Biološki lijekovi se u prvoj godini liječenja financiraju na teret bolničkog proračuna, a nakon godine dana terapiju financira HZZO (Lista posebno skupih lijekova). Nažalost, zbog malih budžeta, reumatološke klinike i zavodi u prvoj godini liječenja ne mogu uključiti sve kandidate koji bi mogli dobiti biološku terapiju prema kriterijima HZZO-a.”
Mnogim bolesnicima s reumatoidnim artritisom biološki lijekovi poboljšavaju stanje tako da se tegobe znatno smanjuju, a nerijetko dolazi i do remisije (mirovanja bolesti). Biološki lijekovi, koji se uzimaju intravenski ili potkožnim injekcijama, “oponašaju” procese u organizmu usporavajući i sprečavajući daljnje promjene na zglobovima. Biološkom terapijom uvelike se olakšava život bolesnicima s upalnim reumatskim bolestima, jer se ponovno uključuju u aktivni život.
Ivana V.
Foto: Pixsell, Shutterstock
