Sepsa - najčešći uzrok smrti u jedinicama intenzivne medicine

pacijent, bolnica, Shutterstock 160486754

Sepsa je opasna za svaki organizam čiji je imunološki sustav narušen, a tada i svaka infekcija može uzrokovati sepsu.

Što je sepsa i zašto do nje dolazi

Definicija sepse označava upalni odgovor organizma na infekciju, a termin sepsa dolazi od grčke riječi "sepsis" što znači razgradnja tj. raspadanje.

Tijekom sepse može doći do disfunkcije organa pa tada govorimo o teškoj sepsi. Septički šok je pak stanje u kojem dolazi i do hemodinamskih poremećaja.

Smrtnost se kreće do 60% i zbog toga sepsa podsjeća po ishodu na neke od malignih bolesti i predstavlja veliki javnozdravstveni problem, te je najčešći uzrok smrti u jedinicama intenzivne medicine.

Najčešći uzroci sepse su gram pozitivne i negativne bakterije, polimikrobni uzročnici, gljive te virusi.

Liječenje sepse

U liječenju sepse poteškoća u kliničkim uvjetima je nemogućnost prepoznavanja trenutka kada lokalna infekcija prelazi u sistemsku i zahtjeva agresivno liječenje. Za dijagnozu najčešće se koristi tjelesna temperatura, promjena pulsa tlaka, broja leukocita. Uz ove općenite simptome sepsa zahvaća organske sustave, a klinička manifestacija ovisi o stupnju zahvaćenosti pojedinog organskog sustava.

Dijagnoza se postavlja uz pomoć uzimanja hemokultura, urinokultura i briseva.

Zbrinjavanje sepse zasniva se na internacionalnom protokolu Surviving Sepsis Camping. Smatra se da je početak liječenja u prvih šest sati od velikog značaja. Kroz to vrijeme započinje se postupak reanimacije bolesnika intravenskom primjenom tekućina uz antimikrobno liječenje. Potrebno je učiniti što je ranije moguće kontrolu izvora sepse te provesti terapiju vazoaktivnim lijekovima. Uz ove osnovne postupke, predlažu se i suportivni postupci od kojih se čini da bi metoda purifikacije krvi mogla utjecati na bolji ishod liječenja.

Kako je ishod liječenja još uvijek nezadovoljavajući danas se razmišlja i o prevenciji sepse pa se smatra da bolesnici trebaju provoditi kraće vrijeme u bolnici prije i nakon operacijskog zahvata.

Autor teksta: prof.dr.sc. Ino Husedžinović, predsjednik Hrvatskog društva za intenzivnu medicinu

 Prati nas na Viber Public Chatu!