"Sindrom slomljenog srca" se puno češće javlja otkad traje pandemija, a može biti jako opasan….

srce

Ekonomski, emocionalno i socijalni stres mogu biti uzrok…

Od dana kada se pojavio koronavirus, diljem svijeta su građani osjetili porast anksioznosti, a dobro znamo kako visoke razine stresa mogu utjecati na zdravlje srca.

Prema rezultatima novog istraživanja objavljenog prije par dana „sindrom slomljenog srca“ je u porastu posljednjih mjeseci, a takozvani Takotsubo sindrom ili stresom izazvana kardiomiopatija je rijetko stanje koje je u početku često zamijenjeno za, češći i ozbiljniji, srčani udar. Uzročnik je u većini situacija veliki stres poput gubitka voljene osobe, automobilske nesreće , rastave braka ili prekida veze.

Ovo je najčešća pogreška koju osobe s visokim tlakom rade na godišnjem odmoru!

Dok se mnogi oporave od ovog stanja, ono može biti i fatalno. Možda je najgora vijest ta da za njega ne postoji tretman liječenja, a prema posljednjoj studiji provedenoj na Sveučilištu Aberdeen, slomljeno srce se ne može oporaviti samo do sebe, ali uz pomoć stručnjaka napredak je siguran.

Sindrom slomljenoga srca izaziva slične simptome kao i kod infarkta, a to su bol u prsima, otežano disanje, aritmija i širenje boli u lijevoj ruci. Simptomi se mogu javiti vrlo brzo nakon stresnoga događaja.

Kako znati radi li se o infarktu ili slomljenom srcu?

"Dijagnoza se postavlja isključivanjem srčanoga udara koronarografijom, odnosno radiološkom metodom prikaza srčanih krvnih žila koja pokazuje uredne srčane arterije uz neke promjene stezanja srčanoga mišića te uz vrlo blage znakove oštećenja srčanoga mišića u laboratorijskim nalazima koji su u potpunoj suprotnosti s veličinom gubitka mišićne funkcije. Osim toga, tu je i vrlo važan podatak o prethodnom psihičkom i emocionalnom stresu", pojasnio je za naš portal dr. Dražen Šebetić, kardiolog.

Ova je pandemija donijela sasvim nove razine stresa u naše živote i to diljem svijeta. Nisu samo ljudi zabrinuti za sebe i svoje obitelji, boje se za svoje financije, za ekonomsko stanje zemlje u kojoj žive, nedostaju im prijatelji, a samoća može biti opasna.“ Izjavila je Ankur Kalra, kardiolog te dodala kako stres može imati jako loše posljedice za naš kardiovaskularni sustav.

Provodeći istraživanja, znanstvenici su zaključili kako je u proteklih 6 mjeseci broj onih koji su doživjeli ovaj sindrom 20 dok ih je prije pojave pandemije na istom uzorku bilo samo 5-10. Ističu kako se ovi pacijenti, kod kojih nije dijagnosticiran COVID-19 dulje ostajali u bolnici, nego prijavljeni pacijenti prije pandemije.

Šipak, čokolada, zobene pahuljice... Ovo su najbolje namirnice za vaš penis

Da mehanizam nastanka ovog sindroma nije sasvim jasan potvrdila nam je i psihijatrica dr. med. Suzana Večerić Kulović, psihijatrica, koja navodi kako su ipak neke činjenice dokazane. Naime, ekstremno stresni događaji koji u mozgu potiču lučenje adrenalina i noradrenalina mogu izazvati grčenje srčanoga mišića. Predispozicija za ovakvu hormonalnu oscilaciju je manjak estrogena do kojeg dolazi u menopauzi i postmenopauzi kod žena.

Za sindrom slomljenoga srca ne postoji posebno psihijatrijsko liječenje već su intervencije usmjerene na smirenje anksioznosti koju je izazvao ekstremni događaj. U većini slučajeva pacijent se u roku nekoliko dana oporavi uz pomoć stručnjaka, lijekova koji će sniziti krvni tlak.

Zaključimo kako nam ovi dokazi mogu poslužiti da bismo upravo sada trebali vodili više brige o psihičkom zdravlju.

A. A.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!