Dodavanje testa kompjuterske tomografije kako bi se izmjerila razina kalcija u koronarnim arterijama, popravlja predviđanje rizika od budućih srčanih bolesti, pokazala je nova studija. No, još se ne zna je li nova metoda, zbog izloženosti radijaciji, vrijedna novca i rizika.
“Ovakvi rezultati daju ohrabrenje za dodatna testiranja, no ne bi nas trebala uvjeriti da se taj test
treba obavljati rutinski”, kaže doktor Philip Greenland, profesor preventivne
medicine na Northwestern University Feinberg School of Medicine, i član
znanstvenog tima koji je proveo studiju.
Kompjuterska tomografija koristi rentgenske zrake kako bi se dobile detaljne
slike strukture srca. Njegova korisnost u dijagnosticiranju srčanih bolesti predmet je
kontroverze, jer izloženost rentgenskim zrakama pojačava rizik od kancerogenih
bolesti.
Studija je uključila oko 6,000 zdravih
Amerikanaca. Stručnjaci su htjeli ustanoviti može li ova tehnika popraviti preciznost predviđanja postojećih srčanih rizičnih faktora, poput visokog tlaka, kolesterola i
pretilosti.
Istraživanje je počelo u lipnju 2000. godine, te je trajalo do svibnja 2008. Korištena
su dva modela. Prvi kako bi se predvidio petogodišnji rizik srčanog udara, oživljavanje
srca nakon udara i smrti od koronarnih bolesti; dakle tradicionalnih rizičnih
faktora, A drugi je prilikom predviđanja rizičnih faktora uključio mjerenje razine kalicja u koronarnim arterijama.
Tijekom 5.8 godina, ispitanici su imali 209 koronarnih srčanih tegoba i 122 teža srčana oboljenja, odnosno srčana udara i
zatajenja srca nakon kojih je uslijedilo oživljavanje.
Drugi model, koji je koristio uobičajene rizične faktore u kombinaciji sa mjerenjem razine kalcija, predvidio je
dodatnih 23 posto ispitanika koji su u budućnosti imali štetna
kardiovaskularna oboljenja. Također, 13 posto ispitanika koje je metoda
klasificirala kao nisko rizične, nisu imali štetne srčane tegobe.
Znači li ovaj napredak u predviđanju rizika od srčanih oboljenja razliku po pitanju spašavanja
života i smanjivanja nepotrebnih tretmana liječenja? “Nismo se usredotočili na taj aspekt,” izjavio je Greenland.
“Ono što možemo potvrditi, jest činjenica kako je dodatno testiranje poboljšalo
predikciju oboljenja. No, potreba su drugačija istraživanja kako bismo
ustanovili može li utjecati na rezultate kliničkih liječenja”, zaključuje.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of the American Medical Association.
D. Š.
